Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

HORVAT, Anka, rođena Pisačić pl. Hižanovečka, preudana Gottlieb, pjevačica, mezzosopran (Kaštel kraj Zlatara, 21. VI. 1884 – Zagreb, 10. VIII. 1948). Pjevanje je učila u Zagrebu u Leonije Brückl. Usavršavala se u Grazu i u P. Forstena u Beču. Karijeru započela koncertnim nastupima i odmah pobudila pažnju zagrebačke glazbene javnosti, pa je F. S. Vilhar za nju skladao Romancu na stihove A. Šenoe (Romanca. Spjevao August Šenoa. Za samospjev s pratnjom glasovira glasbotvorio i plemenitoj hrvatskoj rodoljubkinji i velecienjenoj gospodji Anki Horvatovoj supruzi zastupnika naroda posvetio, op. 253. Hrvatska smotra, 1907, 2, Pr.). U zagrebačkom kazalištu debitirala 1909. naslovnom ulogom Bizetove opere Carmen. Po povratku iz Austrije 1910. tumačila je ulogu Santuzze u Cavalleriji rusticani (P. Mascagni), a 1911–14. nastupala u HNK kao stalna gošća. U tom je razdoblju pjevala naslovnu ulogu Tosce (G. Puccini) na hrvatskoj praizvedbi, Rose u jednočinki Oče naš (I. Zajc), 1911. i Vješticu u Rusalki (A. Dvořák), 1912. također na praizvedbama, zatim Amneris u Aidi (G. Verdi), Mignon (A. Thomas), Charlotte u Wertheru (J. Massenet), Groficu u Pikovoj dami (P. I. Čajkovski). God. 1913. prigodom gostovanja E. d’Alberta u Zagrebu pjevala je njegove solo-popijevke. God. 1914–18. bila je članica Dvorske opere u Dresdenu, a povremeno je nastupala u Zagrebu. Gostovala je u Berlinu, Leipzigu, Münchenu, Pragu i Beču, gdje je koncertno interpretirala Pjesmu o zemlji G. Mahlera, a u Dvorskoj operi 1918. Amneris u Aidi i Azucenu u Trubaduru (Verdi). Nakon 1918. povukla se s pozornice i posvetila koncertiranju. Njezine su scenske i koncertne nastupe pratili hvalospjevi kritičara, koji su isticali zvukovnu ljepotu, snagu i neobičan opseg njezina mezzosoprana što je sezao do altovskih registara. Posjedovala je i uglađenu vokalnu tehniku, muzikalnost i kultiviranost, pa je likove kreirala pjevački i glumački proživljeno. Njezini koncerti na kojima je izvodila solo-popijevke F. Schuberta, R. Schumanna, J. Brahmsa, H. Wolfa, R. Straussa, Čajkovskog, B. Smetane, Dvořáka i hrvatskih skladatelja R. Matza, A. Dobronića, Dore Pejačević, B. Širole, najčešće u ciklusu HGZ Intimne muzičke večeri, ocijenjeni su vrhunskim umjetničkim doživljajima. Iz javnoga glazbenog života posve se povukla 1924, ali je kao savjetnica odgajala mlade nadarene pjevače (Marijana Radev).

LIT.: Alfa: Bizet, Carmen. Ustavnost, 2(1909) 103, str. 6. – I. Molinar (im): Carmen. Hrvatska sloboda, 2(1909) 103, str. 3. – I. Souvan (S-n): Carmen – Frau Anka Horvat. Agramer Zeitung, 84(1909) 103, str. 5. – Bizet, Carmen. Pokret, 6(1909) 103, str. 3. – Gostovanje gdje Anke Horvat. Hrvatsko pravo, 15(1909) 4049, str. 1. – Gdja. Anka Horvatova kao gost. Hrvatsko pravo, 16(1910) 4270, str. 6. – D. Dorotka (W. D.=E.): Zwei Debuts. Agramer Zeitung, 86(1911) 212, str. 6. – Isti (D. D.): (Premiere von Zajc, »Oče naš«). Ibid., 288, str. 6. – M. Grlović (M. G.): (O izvedbi opere Tosca G. Puccinija u Zagrebu). Narodne novine, 77(1911) 242, str. 3–4. – Isti: Zajčev »Očenaš«. Ibid., 290, str. 4–5. – D. Kaiser (***): Tosca. Nationaltheater. Agramer Tagblatt, 26(1911) 230, str. 7. – -lh: Aida. Novosti, 5(1911) 256, str. 2. – Isti: »Carmen«. Ibid., 312, str. 3. – Gdja Anka Horvat – angažovana na hrvatskoj operi. Hrvatsko pravo, 17(1911) 4642, str. 5. – A. Kassowitz-Cvijić (A. K.-C.): Jules Massenet, Werther. Hrvatska pozornica, 1912–13, 21, 1, 3–4. – N. Faller (Fl.): Verdijev ciklus III. Hrvatski pokret, 9(1913) 248, str. 5. – Isti: Verdijev ciklus V. Ibid., 262, str. 5. – D. Kaiser (***): »Werther«. Agramer Tagblatt, 28(1913) 17, str. 7. – Gostovanje gđe Anke Horvat u Pragu. Obzor (popodnevno izd.), 53(1913) br. 262. – -ef-: (Gostovanje Anke Horvat u operi »Werther« J. Masseneta u Zagrebu). Agramer Tagblatt, 30(1915) 125, str. 6. – S. T.: Umjetnički koncerat Anke Horvat. Hrvatska, (1915) 1241, str. 1. – Anka Horvat. Kr. saska dvorska pjevačica. Ilustrovani list, 3(1916) 14, str. 318–319. – Die Erfolge der Frau Anka Horvat an der Hofoper in Dresden. Agramer Tagblatt, 31(1916) 87, str. 6. – R. K.: Koncerat Anke Horvatove dne 1. listopada. Obzor, 58(1917) 269, str. 2–3. – Frau Anka Horvat in Berlin. Agramer Tagblatt (jut. izd.), 32(1917) 64, str. 6. – E. Schulz (E. Sch.): Iz glazbenog svijeta. Jutarnji list, 7(1918) 2189, str. 4. – (Gdja Anka Horvat u Bečkoj dvorskoj operi): Hrvatska, 1918, 2006, str. 3; 2011, str. 1–2. – M. P.: Iz glazbenog svijeta. Koncerat Anke Horvat-Gottlieb. Obzor, 61(1920) 282, str. 2. – M. Graf (M. G.): Koncerat Anke Gottliebove. Novosti, 15(1921) 14, str. 4. – Ž. Hirschler: Zweites Konzert mit Hindernissen im Music Hall. Agramer Tagblatt, 36(1921) 326, str. 3. – Isti (O-oski): Anka Horvat-Gottlieb i Zagrebački kvartet. Novosti, 18(1924) 96, str. 3. – R. M.: Anka Horvat-Gottlieb. Muzičke novine, 3(1948) 8/9, str. 4.    
 
Marija Barbieri (2002)