ANTIĆ, Vinko

ANTIĆ, Vinko, književni povjesničar, pjesnik, povjesničar NOB-a i turistički propagandist (Selce kod Crikvenice, 21. XI 1905). Sin Silvestra, zidara i Marije, rođ. Jeličić, domaćice. U Selcu je završio pet razreda osnovne škole (1912–1917) i opetovnicu (1917–1919), potom je bio pisar u općini Selce (1919). U Crikvenici je završio četiri razreda građanske škole (1919–1922), u Beogradu peti i šesti razred gimnazije (1922–1924), a sedmi i osmi s maturom kao privatist (1925). Filozofski fakultet polazio je u Beogradu (1925–1931), a doktorirao je 1965. na Filozofskom fakultetu u Zadru disertacijom Narodnooslobodilačka borba u Istri. Bio je suplent u Podgorici (danas Titograd, 1931–1934), profesor u Krku (1934–1936), Tetovu (1936–1938), Crikvenici (1938–1940), Čakovcu (1940), Kraljevici (1941). Od 1943. član je Mjesnog pa Kotarskog NOO-a. Poslije rata bio je pročelnik Prosvjetnog odjela Okružnog NOO-a za Hrvatsko primorje (do 1947), glavni urednik Riječkog lista (1947–1949), direktor Građevinskog tehnikuma (1949–1952), direktor Naučne biblioteke u Rijeci (1952–1965), jedan od osnivača i urednika Riječke revije (1952–1957) i glavni urednik (1958–1968). Dobitnik je nagrade za životno djelo »Ivan Filipović« (1981). — Prvu pjesmu Požar na Krku objavio je u Krijesu (1922, 5). Pjesme, književne osvrte, rasprave i članke objavljuje u publikacijama: Novi književni list (1925), Venac (1925), Čas (1926–1927), Mladost (1927–1929), Gornji Jadran (1929), Naša sloga (1929, 1930, 1932), Nova Evropa (1929), Zeta (1930), Godišnjak nastavnika Podgoričke gimnazije (1932), Vinodolski pokret (1932), Glas Pologa (1937), Novosti (1937), Pedagoški rad (1950), Riječka revija (1953–1960, 1962–1964, 1966), Rijeka. Zbornik (1953), Zadarska revija (1959), Književnik (1960), Hrvatsko kolo (1961), Telegram (1961, 1963), Kamov (1970). Pjesmama je zastupljen u skupnoj zbirci Pesme budućih (Sarajevo 1927). Preveo je s njemačkog roman H. Habea Off limits (1959). Njegov scenski prikaz Na putu do slobode izveden je 1960. u riječkomu Narodnom kazalištu »Ivan Zajc«. Uređivao je u Rijeci ediciju Domaći pisci (1955–1959, Sabrana djela J. Polića Kamova i dr.) te više izdanja Pododbora MH u Rijeci (bio je među njegovim osnivačima 1952): D. Gervais, Čakavski stihovi (1964); A. Barac, Književnost Istre i Hrvatskog Primorja (1968) i dr. Priredio je brošuru Književna ostavština Viktora Cara Emina (1970). A. je bio organizator Narodne knjižnice (1952), urednik spomenice 50-godišnjica Hrvatske pučke knjižnice u Selcima (1954) te član uredništva Jadranskog zbornika (od 1956). Članke iz kulturne povijesti (tiskarstvo, školstvo, bibliotekarstvo) i povijesti radničkog pokreta i NOB-a te turizma objavio je u publikacijama: Jugoslavenski turista (1934–38), Hrvatska privreda (1939), Narodna prosvjeta (1947), Istarski zbornik (1949), Kulturni radnik (1950), Riječka revija (1952, 1953, 1956–1969), Riječki list (1952), Historijski zbornik (1954), Revolucionarna Istra (1954), Jadranski zbornik (1956, 1957, 1959, 1960; 1969), Otkrića (1956), Turizam (1956), Historijski pregled (1957), Kostrenjska spomenica (1957), Radovi Instituta JAZU u Zadru (1957), Narodna knjižnica (1958), Naša iskustva (1959), Vjesnik bibliotekara Hrvatske (1960, 1961), Pomorstvo (1961, 1965), Pomorski zbornik (1962–1965), Obrazovanje odraslih (1963), Plavi putevi (1964), Istarski mozaik (1966) te u nekim dnevnim i tjednim listovima. A. je uredio spomenicu o radničkom borcu Vjekoslavu Jeličiću (1938), Građu za povijest narodnooslobodilačke borbe u Istri 1943–1945 (1963–1967), Omladinski pokret na početku XX stoljeća u Rijeci, Sušaku (1965). Prilozima je zastupljen u knjigama Istra i Slovensko Primorje (1952), Ekonomska škola u Rijeci 1910–1960 (1960), Priključenje Istre FD Hrvatskoj u DF Jugoslaviji (1968), i Grad Bakar kroz vjekove (I. Marochino, 1978). Pripremio je i objavio ratni Glas Istre (Vjesnik Hrvatskog arhiva u Rijeci, 1964, 1966, 1967). Bavio se i turističkim problemima. U Crikvenici je pokrenuo i uređivao turistički tjednik Crikvenica (1939, samo tri broja). Bio je jedan od osnivača i predsjednika Turističkog saveza za Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Istru (1954) te autor više turističkih brošura (o Crikvenici, Opatiji, Novom Vinodolskom, Rabu i dr.). Pripremio je za tisak publikacije Gorski Kotar (1954), Turizam Istre, Hrvatskog Primorja i Gorskog Kotara (1955); bio je član redakcije foto-monografije Rijeka i riječko područje (1956).