Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

HAMZA-BEG, hercegovački namjesnik (?, prva pol. XV. st. — ?, nakon 1489). Prema H. Šabanoviću, Hamza-begu su dodijeljeni hasovi u Hercegovini koji su prije pripadali Isa-begu Ishakoviću. Hercegovačkim je namjesnikom (sandžakbegom) imenovan 1469. i otad se više puta spominje kao »gospodar hercegove zemlje«; sjedište mu je bilo u Foči. Odatle šalje 12. III. 1470. u Dubrovnik poklisara Heraka Vraneša da dovede Dubrovčanina vještaka u svezi s diobom ostavštine hercega Stjepana Vukčića Kosače, a potkraj srpnja poslao je H. svoga poklisara Hajradina sa sultanovim izaslanikom u Dubrovnik da prenese odluku Mehmeda II. da se hercegovim sinovima Vlatku i Stjepanu isplati sva očeva ostavština, što je i učinjeno. God. 1471. poremetili su se dubrovačko-turski odnosi zbog toga što se H. nakon zauzeća Počitelja želio domoći dubrovačke Posrednice i Drijeva. U kratkom su ratu turske čete 23. II. provalile u Župu dubrovačku i Konavle i poharale ih. Na te Hamza-begove postupke Dubrovčani su se žalili na Porti, pa mu je sultan naložio da provjeri dubrovačke tvrdnje. Nakon što su odnosi normalizirani sporazumom na Porti u svibnju 1472, sultan je pisao Hamza-begu da otvori putove dubrovačkim trgovcima i da im vrati robu koju im je oduzeo herceg Vlatko. Problem Posrednice opterećivao je njihove odnose i idućih godina. Na položaju namjesnika naslijedio ga je 1474. Sinan-beg. H. je u Foči dao podignuti manju bogomolju (mesdžid), a na dvoru je držao pisara (dijaka) Radonju.

LIT.: E. Fermendžin: Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752. Zagrabiae 1892. — (I. M. Gundulić): Croniche ulteriori di Ragusa. Zagrabiae 1893, 383–384. — S. Bašagić-Redžepašić: Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463–1850). Sarajevo 1900, 21, 184. — Ć. Truhelka: Tursko-slovjenski spomenici dubrovačke arhive. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 23(1911) 1/2, str. 31–34, 36, 38; 3, str. 310–311, 321; 4, str. 437–438. — M. Prelog: Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, 1. Sarajevo (s. a.), 14–15. — Lj. Stojanović: Stare srpske povelje i pisma. Dubrovnik i susedi njegovi, I/2. Beograd—Sremski Karlovci 1934, 247–251. — M. Dinić: Trg Drijeva i okolina u srednjem veku. Godišnjica Nikole Čupića (Beograd) 1938, 47, str. 112, 118. — V. Ćorović: Historija Bosne, 1. Beograd 1940. — I. Božić: Dubrovnik i Turska u XIV i XV veku. Beograd 1952. — B. Hrabak: Herak Vraneš. Godišnjak Istoriskog društva BiH, 7(1955) str. 53–54. — M. Vego: Naselja bosanske srednjovjekovne države. Sarajevo 1957. — F. Miklošič: Monumenta Serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii. Graz 1964, 105, 443, 509, 512–513, 515. — N. Filipović: Vlasi i uspostava timarskog sistema u Hercegovini. Godišnjak Akademije nauka i umjetnosti BiH, 1974, 12, str. 134, 145, 151–152, 164, 177, 179, 210. — M. Dinić: Srpske zemlje u srednjem veku. Beograd 1978. — K. Jireček: Istorija Srba, 1. Beograd 1978. — B. Zlatar: O nekim muslimanskim feudalnim porodicama u Bosni. Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 14–15(1978) str. 104. — H. Šabanović: Bosanski pašaluk. Sarajevo 1982. — Dž. Alić: Devetnaest stoljeća Bosne. Historija i kultura Bosne od 6. do 1900. godine. Sarajevo 1998, 156–157.
 
Pejo Ćošković (2002)