Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

HANGI, Antun, etnograf i folklorist (Petrinja, 7. I. 1866 — Sarajevo, 27. IV. 1909). Prema jednom od nekrologa, gimnaziju završio u Požegi. Upisao bogosloviju, ali je napušta odabirući učiteljsko zvanje. Od 1886. bio namjesni, a nakon položena učiteljskog ispita 1887, privremeni učitelj u Badljevini; od 1889. učitelj je u Maglaju, od 1892. školski upravitelj u Livnu, od 1894. privremeni učitelj Trgovačke škole u Bihaću, od 1895. u Banjoj Luci, 1897. ponovno u Bihaću te u Sarajevu 1902. u Trgovačkoj školi i od 1903. do smrti u Učiteljskoj školi, gdje je predavao povijest, zemljopis i njemački jezik. Uz prosvjetnu djelatnost bavio se istraživanjem kulturnih tradicija muslimanskog pučanstva. Prikupljajući od samog dolaska u Bosnu podatke o njihovu načinu života i običajima, objavio je osamdesetak članaka u mostarskom časopisu Osvit 1899–1900, skupivši ih u knjizi Život i običaji muhamedanaca u Bosni i Hercegovini (Mostar 1900), prvom i do danas jedinom pokušaju cjelovita opisa običaja urbanoga muslimanskog stanovništva u Bosni. Unatoč nesustavnosti i uopćavanju, nerazmjeru naslova i sadržaja (ruralni sloj i Hercegovina, primjerice, nisu obuhvaćeni) i ponekoj oštroj kritici (L. Grđić Bjelokosić), popularno pisana, knjiga je izazvala znatnu pozornost, o čem svjedoči i njezina sudbina; dopunjeno i ilustracijama opremljeno drugo izdanje (Sarajevo 1906) prevedeno je na njemački jezik i objavljeno u Sarajevu 1907. pod naslovom Die Moslim’s in Bosnien-Herzegovina. Ihre Lebensweise, Sitten und Gebräuche, a izvadci su višeput objavljivani u tisku (Südslavische Revue, 1912, Večernja pošta, 1924, Deutsche Zeitung in Kroatien, 1945). Istodobno s djelovanjem MH u tom smjeru, a dijelom i u svezi s njom, H. je 1890-ih prikupljao i muslimansku usmenu poeziju. U Arhivu Odbora za narodni život i običaje HAZU u Zagrebu (sign. MH 4) pohranjen je njegov rkp. iz 1898. sa 77 balada, epskih i lirskih pjesama, tematski i izvorom kazivanja uglavnom ženskih, te nekoliko njegovih pisama Matici. Osim u Osvitu, pedagoškim člancima, putopisima i drugim prilozima surađivao je u listovima i časopisima Škola, Sarajevski list, Hrvatski dnevnik i Školski vjesnik. — Hangijev rad u novije se vrijeme izrijekom povezuje s onodobnom austro-ugarskom politikom u BiH te ga se prikazuje sretnim spojem politike i osobnih interesa. Iako se ne mogu zanijekati njegove sveze s MH ili K. Hörmannom i činjenica da je Zemaljska vlada u Sarajevu otkupila nakladu prvog izdanja njegove knjige, ili pak Hangijevo uvjerenje, razvidno u pismima, o hrvatstvu muslimanskog življa u BiH, ipak, interpretacije u literaturi ponekad su odveć slobodne, a politika se upleće i tamo gdje njezina nazočnost nije baš izvjesna. Hangijev pionirski prinos upoznavanju jedne drukčije kulture bio je velik, a danas je, s nestajanjem onodobna života i običaja, postao jedinstvenim etnografskim izvorom.

DJELA: Život i običaji muhamedanaca u Bosni i Hercegovini. Mostar 1900 (2. izd. Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1906; 3. izd. Život i običaji Muslimana u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1990).
 
LIT.: (Osvrti na izdanja knjige): Nazim., Behar, 1(1901) 20, str. 322–323. — (Đ. Šurmin), Vienac, 33(1901) 14, str. 277–278. — L. Grđić Bjelokosić, Karadžić (Aleksinac), 4(1903) 1, str. 48–77. — Lj. Dvorniković (Lj. D-ć.), Školski vjesnik, 14(1907) str. 248–249. — V. Vuletić-Vukasović, Srđ, 6(1907) 9, str. 421. — J. Živojnović (J. Ž.), Letopis Matice srpske (Novi Sad), 84(1908) CCXLIX/6, str. 65–68. — V. Jemrić-Marijan, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu. Etnologija, NS 45(1990) str. 187–188. — (Nekrolozi): Učiteljska zora, 5(1909) 5, str. 113. — (J. Milaković), Dvadesetprvi godišnji izvještaj Učiteljske i s njom spojene I. narodne osnovne dječačke škole kao vježbaonice u Sarajevu, 1909, str. 3, 6–8. — -a., Banovac, 22(1909) 19, str. 1. — J. Milaković, Školski vjesnik, 16(1909) str. 241–243. — A. Softić: Antun Hangi i njegov rad na sakupljanju narodnih običaja i pjesama kod bosansko-hercegovačkih Muslimana. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu. Etnologija, NS 40(1985) str. 161–173. — R. Kajmaković: Predgovor. U: A. Hangi, Život i običaji Muslimana u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 19903, 7–18. — J. Grbić: Zapisi iz prošlosti. Zelene novine, 1992, IX/X, str. 12, XI, str. 20–21, XII, str. 26; 1993, 1, str. 15, 2, str. 12–13.
 
Aleksandra Muraj i Nikša Lučić (2002)