Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GORNIČIĆ, Josip (Gorničić-Brdovački; Josip Juraj), prometno-gospodarski stručnjak (Brdovec, 24. X. 1870 — Zagreb, 20. I. 1957). Po svršetku školovanja zaposlio se kao prometni činovnik na Mađarskim državnim željeznicama; poslije službuje pri Jugoslavenskim državnim željeznicama gdje postaje savjetnikom. Zbog oštre kritike prometne politike Kraljevine Jugoslavije 1936. je umirovljen, ali je 1938. vraćen u službu kao nadzornik u Ministarstvu trgovine i industrije do umirovljenja 1941. God. 1907. objelodanio je djelo Prometna politika u obće i magjarska (ugarska) prometna politika u Hrvatskoj napose, prvu raspravu o željezničkom prometu u Hrvatskoj. Dokumentirano analiziravši unutarnju organizaciju i poslovanje Mađarskih državnih željeznica te mađarsku prometnu politiku općenito, argumentirano je dokazao njihovo zanemarivanje hrvatskoga gospodarstva te zastupao pravo Hrvatske da upravlja željeznicama na svome području a i njezinu potpunu samostalnost u željezničkim, tarifnim, prometnim i financijskim pitanjima. Njegova prometno-gospodarska studija Razvitak željeznice u Hrvatskoj do 1918. godine (1952) dragocjeno je vrelo ne samo za povijest željeznica nego i za proučavanje hrvatske gospodarske povijesti u drugoj pol. XIX. i na poč. XX. st. G. je objavio brojne članke s područja upravnoga te carinskog prava i željezničkog zakonodavstva u periodicima i listovima Hrvatska smotra (1907), Šumarski list (1917, 1930–31), Obzor (1925–26, 1930–31, 1938), Hrvatski geografski glasnik (1931), Mjesečnik Pravničkog društva u Zagrebu (1932, 1934–36, 1940–41, 1943) i Naš saobraćaj (Beograd 1941). Potpisivao se i kao H. S. Brdovački i Primus H. S. U rukopisu je ostavio radove: Posao (traffic) javnih općila (1911) i Što treba znati o otpremnom poslu (1943).

DJELA: Prometna politika u obće i magjarska (ugarska) prometna politika u Hrvatskoj napose. Zagreb 1907. — Željeznička pragmatika sa strukovnog hrvatskog gledišta. Zagreb 1907. — Razvitak željeznice u Hrvatskoj do 1918. godine. Zagreb 1952.
 
LIT.: J. Scheiner: Prometna politika. Hrvatsko pravo, 14(1908) 3766, str. 7. — I. V-ć.: Prometna politika u obće i magjarska u Hrvatskoj napose. Obzor, 49(1908) 113, str. 3; 114, str. 3; 115, str. 5. — M. Mirković: Razvitak željeznica u Hrvatskoj do 1918. godine. Građenje, organizacija i financijalni odnosi. Građa za gospodarsku povijest Hrvatske JAZU, 1952, 3, str. XI–XVI. — R. Bićanić: Važnost Rijeke u ekonomskom životu Hrvatske. Rijeka. Zbornik. Zagreb 1953, 174–176. — M. Despot: Razvitak željeznica u Hrvatskoj do 1918. godine. Historijski zbornik, 13(1960) 1/4, str. 323–324. — F. Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda. Zagreb 19623, 424. — B. Stulli: Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825–1863, 2. Zagreb 1975, 133, 303.
 
Tatjana Delibašić i Mira Kolar-Dimitrijević (2002)