ANTOLEC, Matija

ANTOLEC, Matija, graditelj (Petrinja, 1849 — Graz, 3. X 1894). Nakon realke u Petrinji i Karlovcu, pohađao je trogodišnju Građevnu obrtnu školu (Baugewerkeschule 1869–1872) u Stuttgartu i završio je s odličnim uspjehom i posebnom pohvalom. Praktički je radio na gradnjama u Tübingenu, Rotherburgu i Darmstadtu. Na Politehničkom zavodu (Polytechnikum) u Zürichu kod profesora svjetskog glasa Weltzea svršio je teoretski i praktički zidarske, klesarske i tesarske nauke s izvrsnim uspjehom. Vrativši se 1872. u Hrvatsku stupio je u službu Vojnog zapovjedništva u Zagrebu. Kad je 1876. prešao u civilnu službu, radio je od 1879. do 1881. u Osijeku. Nakon povratka u Zagreb bio je imenovan kraljevskim inženjerom kod Kraljevskog vladinog građevnog odsjeka. Od 1876. do smrti bio je jedan od osnivača i vrlo aktivnih članova Kluba inžinira i arhitekta (kasnije Društva inžinira i arhitekta) u Zagrebu. — U službi Vojnog zapovjedništva u Zagrebu od 1872. gradio je cestu (tzv. Rudolfovu) od Ogulina do Novog Vinodolskog, školu u Slunju i cestu od Saborskog do Zavalja. S M. Lenucijem izradio je za Hrvatsko-slavonsku gospodarsko-šumarsku izložbu u Zagrebu 1891. osnovu Dalmatinskog paviljona (jednokatna vila s kulom, Gorana Kovačića 29), zalažući se posebno, kao član odbora, oko priprema izložbe. God, 1892. bio je izabran za gradskog zastupnika, pa je u toj funkciji, zatim kao član građevnog odbora grada Zagreba, te svojim radom kod hrvatske zemaljske vlade utjecao na arhitektonski i građevinski razvitak Zagreba (zgrada »Narodnih novina«, »Sv. Jeronima«, »Hrvatskog sokola« itd.) i Hrvatske. Kao član Društva inžinira i arhitekta u Zagrebu sudjelovao je u mnogim akcijama, komisijama, odborima i porotama. Između ostalog bio je predsjednik odbora za sastavljanje novog građevnog reda za grad Zagreb 1889, a 1893. odbora za sastavljanje građevnog reda za ladanje. Bio je marljiv suradnik društvenog glasila Viesti Družtva inžinira i arhitekta u Zagrebu (1881–1892), a kraće vrijeme (1890, br. 2–4) i urednik. Danas je teško utvrditi koje je zgrade projektirao, koje izvodio, a koje nadzirao kao upravni činovnik. Spominje se da je kao odbornik pjevačkog društva »Kolo« načinio osnovu zgrade »Kola« i »Sokola« (Zagreb, Trg maršala Tita 5) koja je sagrađena njegovim zauzimanjem i pod njegovim nadzorom. Prema nekrologu »bezbroj je crkava, pučkih i višjih škola izgrađeno po njegovih osnovah«. Izradio je i osnovu za restauraciju crkve u Mariji Bistrici, ali ju je Kršnjavi odbio. Rad M. Antolca moći će se temeljitije i cjelovitije prikazati tek kad bude monografski obrađen.