Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ANTOLIĆ, Franjo, majstor ljevač (Zagreb, 22. I 1897 — Zagreb, 16. X 1973). Brat mu je bio Rudolf Antolić; sindikalni radnik. Osnovnu je školu završio u Zagrebu. Od 1911. do 1914. bio je naučnik u Ljevaonici umjetnina u broncu na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Od 1915. do 1918. sudjelovao je u I svjetskom ratu, a od tada do 1921. polazio je izvanredno Višu školu za umjetnost i umjetni obrt, gdje je od 1. XI I921. radio kao ljevač bronce u Ljevaonici. U svom se zanatu stalno usavršavao; imao je i jednogodišnju stipendiju Povjereništva za prosvjetu i vjeru za izučavanje lijevanja u pijesku u Umeleckom zavodu »Franta Aniž« u Pragu (1921). Tehniku lijevanja na vosak učio je 1926. u Rimu i Firenci u radionicama ljevača Vignalija. U zagrebačkoj Ljevaonici prvi je put primijenio tehniku lijevanja na vosak prilikom lijevanja Meštrovićeva Indijanca, kad su mu službenim aktom Akademije likovnih umjetnosti od 30. XII 1926. stavljeni na raspolaganje inventar i prostor Ljevaonice. Od tada do 1949. samostalno je vodio poslove Ljevaonice postigavši visoku kvalitetu u lijevanju bronce. Umirovljen je 1952. — Pod vodstvom Antolića i suradnika lijevano je u broncu veoma mnogo skulptura najpoznatijih kipara: I. Meštrovića. A. Augustinčića, F. Kršinića, V. Radauša, G. Antunca, V. Bakića, K. Angelija Radovanija, V. Rukljača, I. Sabolića, V. Mačukatina, M. Ostoje i dr. Osim lijevanja u broncu izradio je odljev Baščanske ploče u sadri. — Kvaliteta njegova rada dostigla je zavidnu razinu, a svoja iskustva prenosio je uspješno na mlade generacije ljevača.

LIT.: Vjekoslav Cvetišić (V. C.): Drugi Meštrovićev spomenik za Chicago. odliven u broncu. Jutarnji list, 16(1927) 5702(20. XII), str. 8. — Meštrovićevi kipovi izloženi su u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Ilica 85. Obzor, 69(1928) 36, str. 3. — Antun Jiroušek: Meštrovićevi strijelci-jahači. Ibid., 45, str. 2; 46, str. 2. — Vjekoslav Cvetišić: Meštrovićevo monumentalno djelo »Grgur Ninski«. Jutarnji list, 18(1929) 6135, str. 15. — Isti: Ljevanje spomenika Grguru Ninskome. Svijet, 4(1929) VIII/15, str. 354–355. — Meštrovićev spomenik zahvalnosti Francuskoj. Novosti, 24(1930) 310, str. 1 i 3. — Kamilo Ružička: Kako je lijevan spomeruk Grgura Ninskog. Varaždinske novosti, 2(1930–31) 93, str. 2. — Bašćanska ploča u Zagrebu. Obzor, 75(1934) 199(31. VIII), str. 4. — Vjekoslav Cvetišić: Ljevaonica za brončane kipove i spomenike. Jutarnji list, 23(1934) 8232, str. 17–18. — Ivica Siprak (-ši.): Dovršen je spomenik za Niš, majstorsko djelo Augustinčića. Novosti, 31(1937) 113, str. 11. — Milan Katić (mk.): Zagreb ima najveću ljevaonicu umjetničkih spomenika na Balkanu i za nju se znade u cijeloj Evropi. Ibid., 32(1938) 207, str. 11. — Isti: Dovršen je najnoviji rad Antuna Augustinčića, spomenik kralju Aleksandru za Sombor. Ibid., 34(1940) 173, str. 15. — Andro Vid Mihičić: Ljevaonica bronce i sadre. Spomenica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zagreb 1958, 53–57.
 
Ana Adamec (1983)