Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

HARTMAN, Lavoslav, knjižar, tiskar i nakladnik (Nagy Várad, danas Oradea, 16. VI. 1812 — Zagreb, 13. VI. 1881). Preparandiju je završio u Nagykaniszi, gdje je bio učitelj u židovskoj pučkoj školi i posjedovao knjižaru. Za tamošnje potrebe sastavio je 1851. školske početnice na njemačkom, mađarskom i hebrejskom jeziku. Dozvolu za vođenje knjižarskog obrta u Zagrebu dobio je 1856. Te godine kupio je nakladnine Gajeve knjižare, 1860. osnovao posudbene knjižnice u Zagrebu i Sisku te izdao njihov katalog (dopunski 1865) i 1862. otvorio knjigovežnicu. Dobivši tiskarsku dozvolu s I. Granitzom i V. Schwarzom kupio je 1869. i obnovio tiskaru D. Bokaua; protokolirana je pod imenom Štamparna L. Hartman i drug, i 1878. u njoj su radila deveterica radnika na tri brzotisna i na jednom ručnom stroju. S Granitzom vodio je od 1878. trgovinu papira na veliko. Od 1875. ortak mu je u knjižari rođak A. Deutsch i od 1881. pomoćnik S. Kugli; obojica od 1881. vode tvrtku pod imenom Knjižara L. Hartman (Kugli i Deutsch). H. je bio u poslovnim vezama s knjižarskim poduzećima u Beču, Pragu i Leipzigu, a od 1862. jedini je hrvatski član bečkog Društva austrijsko-ugarskih knjižara. Pokrenuo je skupljanje građe za jugoslavensku bibliografiju, 1867. postao nakladnik JAZU. Bogat knjižni fond njegova poduzeća pokazuje i Popis nakladnina knjižare Lav. Hartmana u Zagrebu, objavljen 1874. na hrvatskom i njemačkom jeziku. Izdao je velik broj hrvatskih književnih i znanstvenih djela, školskih, omladinskih i dječjih knjiga (autor prve hrvatske slikovnice Naravoslovni abecedar s poučnimi stihovi, Zagreb 1867), vodiča i voznih redova. Kao opreku Viencu pokrenuo je 1870. beletristički časopis Hrvatski sokol (urednik D. Demeter). Tiskao je 1871. Agramer Lloyd i 1877. u njegovoj nakladi Agramer Correspondenz (urednik I. Granitz). Autor je polemičke brošure o pravnom položaju Židova u Ugarskoj i Hrvatskoj (Die Juden in Ungarn, Kroatien und Slavonien, 1861). Na Međunarodnoj izložbi u Beču 1873. dobio je priznanje, a 1878. izlagao na Tipografskoj izložbi u Budimpešti. Bio je član godišnjega priređivačkog odbora za Prvu gospodarsku izložbu 1864, odbora za osnivanje zagrebačke tvornice papira 1873, a kao član Društva umjetnosti sudjelovao je na njegovoj prvoj izložbi 1879–80. u Zagrebu. Podatci o poslovanju nalaze se u HDA (Spisi Namjesničkog vijeća 1856) i DA u Zagrebu (Spisi Gradskog poglavarstva. Obrtni odsjek 1856, 1857, 1860, 1862, 1878).

DJELA: Practischer Lehrgang zur schnellen und leichten Erlernung der ungarischen Sprache, 2. Gross-Canisa 1846, Agram 18786; 1. Agram 18626, 18787. — Magyar zsidó vagy Zsidó magyar? Pécsett 1848. — Deutsches Elementar-Lesebüchlein (S. l.) 1851. — Hebräisches Elementar-Lesebüchlein (S. l., s. a.). — Magyar elemi olvasókönyvecske (S. l.) 1851. — Gyakorlati módszer a német nyelvnek (Nagy Kanizsán 1854), Zágráb 1864, 18738. — Die Juden in Ungarn, Kroatien und Slavonien. Agram 1861.
 
LIT.: Besjednica. Književnost. Dragoljub, 1(1867) 5, str. 78; 2(1868) 4, str. 63–64. — Oesterreich-ungarische Buchhändler Correspondenz. Festnumer 1860–1910. Wien 1910, 12. — L. Glesinger: Lavoslav Hartman i njegove zasluge za hrvatsku knjigu. Židov, 24(1940) 40, str. 10. — M. Despot: Zagrebački knjižar Lavoslav Hartman. Jevrejski almanah (Beograd), 1955–56, str. 71–85. — Ista: Industrija građanske Hrvatske 1860–1873. Zagreb 1970, 174. — Ista: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Zagreb 1979, 50–51.
 
Olga Maruševski (2002)