GOSS, Vladimir Peter

GOSS, Vladimir Peter (pravo ime Vladimir Gvozdanović), povjesničar umjetnosti i pisac (Zagreb, 3. I. 1942). Sin je Vladimira, radiologa, i Sene Sekulić-Gvozdanović, arhitektice. U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju 1960. te na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest umjetnosti i engleski 1966. Doktorirao na Cornell University u Ithaci 1972. tezom o predromaničkom i ranoromaničkom graditeljstvu u Hrvatskoj. Bio je suradnik Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu 1965–68. God. 1969. odlazi u SAD gdje od 1972. predaje na University of Michigan u Dearbornu, od 1975. kao izvanredni, od 1980–82. redoviti profesor. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u Tel-Avivu (1979), Ann Arboru (1981) i Chapel Hillu (1984, 1987) te istraživač u Centru za ruske i istočnoeuropske studije u Ann Arboru 1981/82. Od 1985. živi u Hillsboroughu (Sjeverna Karolina) gdje djeluje kao slobodni pisac i predavač. — Proučavao je srednjovjekovnu umjetnost i kulturu, posebice starohrvatsko graditeljstvo. U knjigama (Starohrvatska arhitektura; Early Croatian Architecture; Predromanička arhitektura u Hrvatskoj), raspravi Značaj starohrvatske arhitekture za opću povijest europske predromanike (Prilozi proučavanju starohrvatske arhitekture. Split 1978) i člancima u Peristilu (1975–76, 1982) definirao je dalmatinsku predromaniku kao zasebnu stilsku cjelinu i povezao hrvatske s ostalim europskim predromaničkim spomenicima. Istraživao je romaničku i renesansnu skulpturu u Dalmaciji, romaničku i gotičku arhitekturu u kontinentalnoj Hrvatskoj te umjetničke i kulturne veze Istoka i Zapada, poglavito u srednjem vijeku. Objavio je rasprave o Petru Martinovu iz Milana i Franji Vranjaninu (Arte Lombarda, 1973), vratnicama splitske katedrale (Commentari, Rim 1978), majstoru Radovanu (Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1972; Studies in Medieval Culture, Kalamazoo 1976; Arte Veneta, Venecija 1980). Pisao je i o radionici Nikole Firentinca i A. Alešija, romaničkoj i gotičkoj arhitekturi u Moroviću (Peristil, 1967–68; 1969–70), gotičkoj u Drenovcu (Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, 1971) te romaničkoj u Bapskoj (Arhitektura, 1970), Schiavonima (Commentari, 1976), o starim hrvatskim gradovima (Arhitektura, 1967, 1971), neostvarenim idejama poslijeratne hrvatske arhitekture (Život umjetnosti, 1969), prostornoj organizaciji vinodolskog teritorija (Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 1988/89). Autor je kataloga izložaba An Armenian Treasury in Michigan i Armenian Rugs (Ann Arbor 1983) te predgovora i priloga u publikaciji Meeting of the Two Worlds (Kalamazoo 1986). U književnosti se javlja na poč. 1990-ih. Objelodanio je romane na hrvatskom (Antigonin dnevnik; Washingtonska fronta; Nada; Dayton) djelomično autobiografske (junak je sjevernoamerički Hrvat) i dokumentarne podloge (aktualna hrvatska događanja) te pripovijetke i pjesme na hrvatskom i engleskom. Objavio je kriminalistički roman Vlak na zapad u Večernjem listu, kojemu je dopisnik od 1991. Suradnik je Hrvatskog slova, Matice i dr.