HORVAT, Ivo

traži dalje ...

HORVAT, Ivo, botaničar (Čazma, 7. X. 1897 — Zagreb, 23. IV. 1963). Školovao se u Zagrebu, gdje je 1916. maturirao na klasičnoj gimnaziji, studirao prirodopis i zemljopis na Mudroslovnom fakultetu te 1920. doktorirao tezom Vrijednost gametofita u filogeniji paprati s osobitim obzirom na vrstu Phyllitis hybrida (Milde) Christensen. Nakon položenoga stručnog ispita 1921. postaje asistentom u Botaničkom zavodu, a od 1925. također predaje tehničku botaniku i mikroskopiju na Tehničkom fakultetu. God. 1927. postaje docentom, 1933. izvanrednim a 1940. redovitim profesorom sistematske botanike i geobotanike. God. 1939–45. predstojnik je Botaničkog zavoda i vrta, a od 1947. do kraja života predstojnik Zavoda za botaniku Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Više puta bio je gost profesor u Hamburgu i Giessenu, a održavao je i predavanja u Zürichu, Beču, Grazu i Krakovu. Bio je jedan od prvih sljedbenika moderne Braun-Blanquetove biljnosociološke škole i promicatelj suvremenoga fitosociološkog proučavanja biljnoga pokrova u nas i u Europi. Njegov znanstveni rad obuhvaća sistematiku i istraživanje filogenije paprati, floru mahovina, floristička i vegetacijska istraživanja te kartiranje vegetacije. Istražio je i opisao mnogobrojne šumske, livadne i ostale biljne zajednice u različitim krajevima i visinskim pojasevima naše i susjednih zemalja. Potaknuo je i proveo prva detaljna vegetacijska kartiranja Pelistera u Makedoniji 1947. te masiva Risnjaka i Snježnika u Gorskom kotaru 1948. Predložio je izradbu Vegetacijske karte Jugoslavije (1959, 1961) i pregledne vegetacijske karte Europe (1963). Rezultate istraživanja objavljivao je u časopisima i publikacijama Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva (1921–22), Priroda (1922, 1927, 1931, 1934–37, 1939, 1960), Bulletin international de l’ Académie yougoslave (1923, 1926, 1930–31, 1934, 1936–37), Österreichische botanische Zeitschrift (Beč 1923), Hrvatski planinar (1924, 1928, 1930–31, 1935), Acta botanica Croatica (1925, 1927, 1929, 1931–32, 1934, 1962), Geografski vestnik (Ljubljana 1925), Rad JAZU (1926, 1930–31), Vjesnik ljekarnika (1928, 1931), Jahresbericht der Naturforschenden Gesellschaft Graubündens (Chur 1929–30), Glasnik Ministarstva poljoprivrede (Beograd 1930), Ljetopis JAZU (1930, 1933, 1935–39, 1941), Lički kalendar (1936), Šumarski list (1937–38, 1950–51, 1955, 1958–59, 1963), Glasnik za šumske pokuse (1938), Zaštita prirode (1938), Geografski glasnik (1939, 1953, 1961), Alma mater Croatica (1942), Glasnik Biološke sekcije Hrvatskog prirodoslovnog društva (1947, 1950, 1953, 1955), Šumarstvo (Beograd 1949), Veterinarski arhiv (1950–51, 1958, 1962), Godišnjak Biološkog instituta (1952), Naše planine (1952), Veterinaria (1952), Veterinarski glasnik (Beograd 1954), Vegetatio (Hag 1954), Biološki glasnik (1956, 1959–60, 1962), Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen (Zürich 1957), Angewandte Pflanzensoziologie (Stolzenau na Weseru 1958), Acta Societatis botanicorum Poloniae (Varšava 1959), Acta musei Macedonici scientiarum naturalium (Skoplje 1960), Narodni šumar (1961), Phyton (Graz 1961), Berichten der Deutschen botanischen Gesellschaft (Stuttgart 1962), Mitteilungen der Österreichischen geographischen Gesellschaft (Beč 1962). Suautor je Priručnika za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije (Zagreb 1950). Na brojnim terenskim istraživanjima skupio je bogatu i vrijednu herbarsku zbirku, koju je nakon njegove smrti uredila njegova supruga biologinja Marija Horvat, na temelju terenskih dnevnika vođenih uz herbar. God. 1998, povodom 35. obljetnice njegove smrti, zbirka je premještena iz Istraživačkog centra HAZU u zgradu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Botaničkom vrtu. H. je bio član mnogih domaćih i stranih stručnih društava (L’Association internationale de phytosoziologie, Montpellier, Deutsche botanische Gesellschaft, Berlin i dr.) te predsjednik radne grupe za izradbu programa fitocenoloških istraživanja i fitocenološke karte Jugoslavije pri Saveznom savjetu za naučni rad. Bio je član redakcijskih odbora časopisa Biološki glasnik, Acta botanica Croatica, Vegetatio (Hag) i Excerpta botanica (Stuttgart) te suradnik Opće enciklopedije i Šumarske enciklopedije LZ. Uz istraživački i publicistički rad brinuo je o odgoju znanstvenog i stručnog podmlatka, o popularizaciji botanike i prirodnih znanosti te o zaštiti prirode. Zaslužan je za proglašenje Risnjaka nacionalnim parkom, a i mnogi šumski i ostali prirodni rezervati zaštićeni su na njegov poticaj. Svoja floristička istraživanja povezao je i s planinarstvom, pisao je stručno-popularne članke u Hrvatskom planinaru i Našim planinama, a bio je i član uprave HPD 1926–33. Njemu u čast desetak biljaka nazvano je njegovim imenom (Edrianthus horvatii, Satureja h., Sesleria h., Silene h., Festuca horvatiana i dr.). God. 1963. dobio je Nagradu »Ruđer Bošković«.

DJELA: Nauka o biljnim zajednicama. Zagreb 1949. — Šumske zajednice Jugoslavije. Zagreb 1950. — Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Zagreb 1962. — Vegetation Südosteuropas (suautor). Stuttgart 1974.
 
LIT.: Šezdesetgodišnjica života prof. dra. Ive Horvata. Acta botanica Croatica, 16(1957) str. 13–15. — (Nekrolozi): S. Bertović, Biološki glasnik, 16(1963) 3/4, str. A 13–A 29. — Isti, Bulletin scientifique, 8(1963) 5/6, str. 129–130. — P. Fukarek, Narodni šumar, (1963) 7/8, str. 287–288. — V. Glavač, Šumarski list, 87(1963) 7/8, str. 340–342. — Z. Gračanin, Mitteilungen der Floristisch-soziologischen Arbeitsgemeinschaft (Stolzenau am Weser), 10(1963) str. 263–282. — S. Horvatić, Acta botanica Croatica, 22(1963) str. 13–25. — Lj. Marković i M. Marković, Naše planine, 15(1963) 7/8, str. 145–148. — Ž. Polanšćak, Šumarski list, 87(1963) 7/8, str. 342–345. — M. Wraber, Biološki vestnik (Ljubljana), 11(1963) str. 123–126. — S. Bertović i M. Findrik, Veterinarski arhiv, 34(1964) 3/4, str. 53–55. — Spomenica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1874–1974. Zagreb 1974. — I. Trinajstić: Prof. dr. Ivo Horvat. Priroda, 83(1993–94) 4(797), str. 30–31. — Spomenica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu 1876–1996. Zagreb 1996. — Lj. Regula-Bevilacqua: U spomen prof. dr. Ivi Horvatu. Priroda, 88(1998) 852/853, str. 6–7.
 
Stjepan Bertović (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HORVAT, Ivo. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/73>.