Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

HEBRANG, Dunja, književnica (Otočac, 11. XI. 1943). Kći Andrije, političara. Maturirala u Zagrebu 1962, gdje je diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu 1968. i završila poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu 1973. Radila je u propagandi RTV Zagreb. Živi i radi u Zagrebu kao samostalna književnica. Pjesme i eseje objavljuje u listovima i časopisima Studentski list (1971), Forum (1975–76, 1978–79), Republika (1976–82, 1985), Mogućnosti (1977, 1984–85), Istra (1978–79, 1985, 1988), Most (1979, 1984–85), Književnost (Beograd 1981, 1984), Odjek (1981, 1984–88, 1990), Oko (1981–83, 1986–87), Književna reč (Beograd 1982), Književne novine (Beograd 1982), Polja (Novi Sad 1982, 1990), Gesta (1983), Zadarska revija (1983, 1986, 1989), Kulturni život (Skoplje 1984), Nova revija (Ljubljana 1986), Naša knjiga (1987), Izraz (1988), Dubrovnik (1989), Školske novine (1993), Hrvatsko slovo (1995), La battana (1997), Književna revija (1997), Marulić (1997). H. bitnim obilježjima suvremene civilizacije smatra moralnu i duhovnu destrukciju, estetsku i etičku opustošenost te neosjetljivost na humane potrebe (Utočišta, Dnevni glasovi, Izvan kalendara). Ironijskim odmicanjem od pojavnosti postavlja svoj pjesnički ego više izvan negoli unutar ontoloških problema o kojima govori. Lirsko uranjanje u čitateljevu svijest u njezinoj poeziji prevladava nad metaforikom i retorikom, a pesimizam doživljavanja svakidašnjice, slobode, rata (Kugla cijele zemlje), emocionalnog i tjelesnog nasilja, odnosa muškarca i žene, umjetnosti i povijesti, ublažava se ironijom i samoironijom, intelektualizmom i humorom. U izrazu se priklanja besjedovnom stihu, preciznosti i dobroj organizaciji teksta jer »zna svesti složene stvari na literarno čitak eliptičan zapis koji emanira« (M. Slaviček). U esejističkome opusu (Gospoda mužjaci, Osjetljivi barbar), koji se smatra feminističkim, uz muškarce duhovito i sarkastično kritizira i žene, te nastoji afirmirati pjesničko motrište izvan spolnosti. Publicističko djelo Kronika zla i mučnine sustavno iznosi rezultate njezine borbe za javnom afirmacijom istine o A. Hebrangu, a roman Šum crnih limuzina, u kojemu govori o djetinjstvu djevojčice i tragičnoj sudbini političkim neprilikama rastrojene obitelji, protkan je autobiografskim elementima. Poezijom je zastupljena u antologijama (Naša ljubavnica tlapnja, Zagreb 1992).

DJELA: Utočišta. Zagreb 1975. — Dnevni glasovi. Zagreb 1978. — Kazaljka vremena. Zagreb 1981. — Gospoda mužjaci. Zagreb 1983. — Polvere e vento. Napoli 1983. — Izvan kalendara. Varaždin 1984. — Mrak i ruža. Zagreb—Ljubljana 1989. — Osjetljivi barbar. Beograd 1989. — Kronika zla i mučnine. Beograd 1990. — Kugla cijele zemlje. Zagreb 1993. — Šum crnih limuzina. Zagreb 1993. — Prva baština. Zagreb 1995.
 
LIT.: S. Mijović Kočan: Dunja Hebrang, Dnevni glasovi. Studio, 16(1979) 27. IV, str. 76. — M. Slaviček: Dunja Hebrang. Vjesnik, 40(1979) 31. VII, str. 12. — S. Mijović Kočan: Ozbiljan poetski glas, Ibid., 43(1982) 18. VIII, str. 6. — Isti: Dunja Hebrang. Republika, 38(1982) 12, str. 37, 110–111. — (Osvrti na Gospoda mužjaci): V. Jurić, Oko, 11(1983) 302, str. 22. — M. Tripković, Ibid., 12(1984) 10–24. V, str. 16–17. — Z. Karanović, Zadarska revija, 35(1986) 1, str. 94–96. — J. Ilić: Izvan kalendara. Večernji list, 28(1984) 2. X, str. 12. — G. Scotti: Pobuna jedne žene. Vjesnik, 45(1984) 4. VI, str. 6. — Isti: Voci poetiche jugoslave in lingua italiana. Italjug (Roma), 14(1985) 4, str. 28–29. — V. Reinhofer: Ponovno isto, ali drukčije. Oko, 14(1986) 16–30. I, str. 20. — S. Laljak: Osjetljivi barbar. Večernji list, 34(1990) 8. I, str. 8. — V. Pavić: Eseji Dunje Hebrang. Dubrovnik, 33(1990) 3/4, str. 113–114. — N. Mihanović: Govor umjetnosti. Zagreb 1992. — B. Maleš: Izravno i žestoko. Vjesnik, 54(1993) 21. X, str. 12. — I. Mandić: Strah kao dramska osoba. Nedjeljna Dalmacija, 24(1995) 2. VI, str. 38. — G. Scotti: Mnogo zatvora i jedna smrt. Novi list, 49(1995) 23. IV, str. 15.
 
Helena Peričić (2002)