HEKMAN, Jelena

HEKMAN, Jelena, pisateljica (Split, 10. XI. 1944). U Splitu maturirala u klasičnoj gimnaziji 1963, u Zagrebu diplomirala jugoslavenske književnosti i komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu 1970. Lektor i korektor u poduzeću »Zora« 1970, tajnica uredništva biblioteke Pet stoljeća hrvatske književnosti 1971–78, potom stručna suradnica i savjetnica za nakladništvo, bibliotečnu djelatnost i časopise u Gradskome uredu za kulturu. Od 1991. tajnica za nakladništvo i glavna urednica izdanja MH. Utemeljila i obnovila niz Matičinih edicija. Prvu pjesmu Tuga objavila je 1960. u splitskome listu Mladi klasičar. Piše pjesme, eseje, književne kritike, prikaze, osvrte i recenzije s kojima surađuje na Radio-Zagrebu (1970–74) te u časopisima i listovima Republika (1968–69, 1974, 1981, 1983, 1985, 1989, 1991), Večernji list (1969), Vjesnik (1970), 15 dana (1981–85), Forum (1990–91), Prolog (1990–91), Vijenac (1995–2000) za koji je 1999–2000. priredila 6 temata i pregled hrvatskoga pjesništva Pjesnik u vlastitu izboru. Za tisak pripremila izbor iz djela Mirjane Matić-Halle i Ivanke Vujčić-Laszowski (1981), Side Košutić, Dušanke Popović-Dorofejeve i B. Belana (1984), F. Vidasa, B. Stopara i Višnje Stahuljak (1985) u nizu Pet stoljeća hrvatske književnosti, izabrana djela S. Novaka (1990) u šest svezaka, tematski broj časopisa Republika o njemu (1991, 3–4) te roman Mirisi, zlato i tamjan (Zagreb 1997) i memoarsku knjigu Digresije. Razgovori s Jelenom Hekman (Zagreb 2001), izbor iz novelistike Povratak (Vinkovci 1990) i roman Vranjara (Vinkovci 1994) Ivanke Vujčić-Laszowski, izabrana djela V. Gotovca (1995) u sedam svezaka (s autorskim izborom tematski razvrstanih stihova i aforizama Poetika duše) te zbornik Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1997). Vođenjem nakladničke djelatnosti MH dala je »važan prinos poticanju suvremenoga hrvatskog stvaralaštva i otkrivanju hrvatske baštine« (Mirjana Jurišić). Pisala i predgovore katalozima izložaba (Edith Merle. Zagreb 1985, Krapina 1985, Samobor 1988; Vladimir Gašparić-Gapa. Zagreb 1986; Kosta Angeli Radovani. Dubrovnik 1986; Dimitrije Popović. Dubrovnik 1987; Marija Ujević-Galetović. Zagreb 1988. i Jasenka Bulj. Zagreb 1998). Vodila je projekt francuskoga izdanja vodiča Croatie (Gallimard, Pariz 1999).