HERGULA, Božidar

HERGULA, Božidar (Darko), entomolog (Zagreb, 11. XI. 1899 — Zagreb, 9. IX. 1939). U Zagrebu 1918. završio klasičnu gimnaziju te 1925. položio profesorski ispit iz prirodnih znanosti i zemljopisa i 1931. doktorirao tezom Utjecaj temperature na trajanje metamorfoze leptira Colias edusa L. na Filozofskom fakultetu. Već za studija bio je pomoćnik u Zoološkom odjelu Narodnog muzeja te demonstrator u Entomološkom kabinetu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta i Morfološko-biološkom institutu Medicinskog fakulteta. God. 1924–26. nastavnik je u realnoj gimnaziji u Koprivnici, potom asistent na entomološko-fitopatološkom odsjeku Poljoprivredne ogledne i kontrolne stanice u Zagrebu. God. 1933. izabran je za docenta na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu, gdje je predavao poljoprivrednu i šumarsku entomologiju, opću i specijalnu zoologiju te pčelarstvo i svilarstvo. Entomološki kabinet preuredio je u Zavod za entomologiju, a bio je i član stručnog vijeća Zavoda za šumske pokuse. U naponu stvaralaštva umro je od posljedica nepažljivo izvedene operacije. Bavio se entomologijom i zaštitom bilja, a posebice je proučavao kukuruznog plamenca (moljca ili »crva«) Ostrinia nubilalis. Kada su, zbog velikih žetvenih gubitaka u SAD, pokrenuta opsežna međunarodna proučavanja tog štetnika, organizacija International Live Stock Exposition iz Chicaga organizirala je istraživanja u deset europskih država, a za područje tadašnje Jugoslavije H. je imenovan glavnim istraživačem. Istraživao je u posebno izgrađenom insektariju u Botaničkom vrtu, zatim na fakultetskom dobru u Maksimiru te na pokusnom polju u okolici Zagreba. Prvi je u svijetu provodio pokuse biološkog suzbijanja kukuruznog »crva« patogenim mikroorganizmima na otvorenom prostoru i prvi u nas obavljao pokuse zaprašivanja šuma zrakoplovima. Proučavao je i druge štetne kukce u vrtu, voćnjaku, vinogradu, u skladištima te u šumama. Osam glavnih radova o kukuruznom plamencu objavljeni su u publikaciji International Corn Borer Investigations – Scientific Reports (Chicago 1928–31), a pisao je i u časopisima Glasnik Entomološkog društva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Beograd 1927–31), Glasnik hrvatskoga prirodoslovnoga društva (1928), Poljoprivredni glasnik (Novi Sad 1928–29), Glasnik Ministarstva poljoprivrede (Beograd 1929), Priroda (1929), Uzorni vrtlar i gospodar (1930, 1939), Gospodarski kalendar (1931, 1934–35), Gospodarski list (1931), Naš vrt (1936, 1938), Glasnik za šumske pokuse (1938).