Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GRGEC, Petar, pisac i prevoditelj (Kalinovac, 15. II. 1890 — Zagreb, 22. VIII. 1962). U Travniku završio isusovačku Klasičnu gimnaziju 1909. Filozofiju i klasičnu filologiju diplomirao 1927. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao student 1912–13. uređivao reviju Luč te Hrvatsku prosvjetu 1914. Za I. svjetskog rata kao austro-ugarski časnik borio se na Soči i dospio u talijansko zarobljeništvo. Profesor Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu 1925–41, ravnatelj I. realne gimnazije 1941–45. Na robiji u Lepoglavi 1945–51. Bio je ugledan katolički laik, pisac katoličkoga nadahnuća, pjesnik, esejist, folklorist, biograf, kritičar, memoarist i prevoditelj. God. 1907. javlja se satirom Veleum u travničkom Smilju pod pseudonimom Hridoslav Ratarević. Napisao je stotinjak rasprava, ocjena i prikaza o recentnoj hrvatskoj književnosti s posebnim osvrtom na pisce katoličkoga duhovnog ozračja i objavio ih u zbornicima, časopisima, kalendarima i novinama Travnička spomenica (1908), Luč (1909–13, 1916–17, 1921–22, 1924–35), Hrvatska (Zagreb 1912), Prosvjeta (Zagreb 1912), Hrvatska prosvjeta (Zagreb 1914, 1916, 1919–21, 1923, 1925, 1928, 1934–36), Novine (Zagreb 1914–16), Narodna politika (1919–28), Seljačke novine (1919, 1926, 1928–31), Krijes (1920–21), Seljački kalendar (1920–23, 1925, 1927–29), Zora–Luč (Beč—Ljubljana 1920–21), Čas (Ljubljana 1921), Narodna straža (1922), Nova revija (Makarska 1922, 1924–25, 1929–31), Danica, koledar (1923, 1928–29, 1934, 1936–38, 1940), Katolički list (1924, 1927–28, 1930, 1935–38, 1943), Pučki prijatelj (Krk—Pazin—Trst 1924), Glasnik sv. Ćirila i Metoda (1925), Mladost (Zagreb 1925–27), Narodna sloboda (Mostar 1925, 1930), Socialna misel (Ljubljana 1925), Zadruga, koledar (1925–27, 1930, 1932), Hrvatski zadrugar (1926, 1933, 1937–38), Jadran (Split 1926, 1928), Hrvatska obrana (Osijek 1927), Glasnik Sv. Josipa (1928), Hrvatske novine (Beč 1928, 1931), Kalendar sv. Franje (1928, 1931), Selo i grad (1928–33), Duhovni život (1929, 1931, 1935, 1938–39), Hrvatska straža (1929–40), Obitelj (Zagreb 1929, 1932, 1934–37, 1940–41, 1944), Nastavni vjesnik (1930–31, 1941–42), Almanah Gospe Lurdske (1931), Knjižarstvo (1931), Hrvatski zagorski kalendar (1932), Kalendar sv. Ante (1932–36, 1939–43), Katolički svijet (1932), Katolički tjednik (1932), Večernja pošta (1932), Naša domovina (Zagreb 1933), Jutarnji list (1934), Napredak (Zagreb 1934–39), Kalendar Gospine krunice (1935–36), Napretkova uskrsna knjiga (1935), Hrvatska revija (1936), Hrvatski Zagorac (1936), Klasje naših ravni (1936), Žumberačke novine (1936), Časti i dobru zavičaja (1937), Katolička riječ (1937), Požeške novine (1937), Seljačka omladina (1937–39), Hrvatski socijalni tjedan (1938), Obzor (1938), Hrvatski list (Osijek 1939–40), Hrvatski ženski list (1939, 1941–43), Nastavni vjesnik (1939–43), Novi ženski list (1939), Subotičke novine (1939), Zlatno klasje (1939), Život s Crkvom (1939), Glasnik sv. Josipa (1940), Mladika (Gorica—Prevalje—Celje—Ljubljana 1940), Hrvatski narod (Zagreb 1941–45, 1949), Hrvatsko kolo (Zagreb 1941–42), Proljeće (Zagreb 1941–42), Književni tjednik (1942), Nedjelja (Zagreb 1942–43), Nova Hrvatska (Zagreb 1942–45), Croatia sacra (1943), Hrvatsko selo (1943–44), Prosvjetni život (1943–44), Spremnost (1943–45), Graničar (Zemun 1944), Novi list (Zagreb 1944), Vienac (1944), Kalendar Srca Isusova i Marijina (1945). Urednik Sela i grada 1927–31, Seljačke omladine 1939. Od njegovih publicističkih radova ističu se socijalna rasprava Temelji društva, životopis Jurja Husa Od Hrvatske do Indije, povijesna kronika Sveta Hrvatska, studija o Matiji Gupcu i članci o hrvatskim junacima i svecima. Posmrtno mu je objavljena rasprava o Augustinu Kažotiću te životopis jednoga od prvaka hrvatskoga katoličkog pokreta R. Eckerta. Među proznim radovima zapaženi su pučka pripovijest Gospodin Rafo iz podravskoga seljačkog života i putopis Kod namjesnika Kristova. Zanimljivu književnu i dokumentarnu građu sadržavaju njegove ratne uspomene Jugoslavenski argonauti, Topovi su grmjeli, Krvava služba, U paklenom trokutu te rukopis Između puške i pera. Posmrtno je objelodanjena oveća sonetna zbirka Bijeg u djetinjstvo nadahnuta čežnjom za djetinjim svijetom i starinskim životom. Prikupio je zbirku povijesnih i domoljubnih pjesama Stare slave djedovina (Zagreb 1924), uređivao Knjižnicu općeg znanja, priredio za tisak djela katoličkih književnika N. Jenka (E. Matića), I. Poljaka, M. Pavelića, Đ. Sudete. Baveći se narodnim pjesništvom, predložio je izvornu metodu podjele pjesama na cikluse, nasuprot Karadžićevoj podjeli na muške i ženske pjesme. Iznio je zanimljive sudove o hrvatskim bugaršticama, romanci Marina kruna, muslimanskom narodnom pjesništvu i crnačkoj poeziji. Važniji su dio te djelatnosti knjige o razvoju hrvatske usmene književnosti Na izvorima pjesništva, Razvoj hrvatskog narodnog pjesništva te izbor Hrvatske narodne pjesme. Na hrvatski je preveo Pregljeve Božje međaše (Zagreb 1926), Newmanovu Kalistu (Zagreb 1927) i Werfelovu Pjesmu o Bernardici (Zagreb 1970). Bio je predsjednik Kola hrvatskih književnika i »Domagoja« a 1941–45. član središnjeg uredništva Hrvatske enciklopedije. Djelatno je bio vezan uz Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, kojemu je od 1921. bio i odbornikom. Ono je objavilo većinu njegovih knjiga i brošura, a u svojim periodicima objavljivalo je i brojne njegove priloge. Potpisivao se i kao Apolemos, Petrina, Podravac i Guslar Kroničar.

DJELA: Jugoslavenski argonauti. Zagreb 1919. — Kršćanstvo, liberalizam i komunizam. Zagreb 1920. — Temelji društva. Zagreb 1923. — Kod namjesnika Kristova. Zagreb 1925. — Gospodin Rafo. Zagreb 1927, Gorica 19292, Zagreb 19973. — Novo doba hrvatskog naroda (pseud. Podravac). Zagreb 1927. — Meksički mučenici. Zagreb 1928. — Hrvatski Job šesnaestoga vijeka, ban Ivan Karlović. Zagreb 1932. — Od Hrvatske do Indije. Zagreb 1933, Wien 1963. — Matija Gubec, borac i mučenik za prava hrvatskih seljaka. Zagreb 1936. — Sveta Hrvatska. Zagreb 1938. — Časni sluga božji fra Šimun Filipović. Šibenik 1939. — Krvava služba. Zagreb 1940. — Na izvorima pjesništva. Zagreb 1940. — U paklenom trokutu. Zagreb 1940. — Topovi su grmjeli. Zagreb 1941. — Razvoj hrvatskog narodnog pjesništva. Zagreb 1944. — Blaženi Augustin Kažotić i njegovo doba. Zagreb—Dubrovnik 1963. — Požežanin Ignacij Pokajezen. Slavonska Požega 1965. — Bijeg u djetinjstvo. Zagreb 1972. — Dr. Rudolf Eckert. Zagreb—Rijeka 1995.
 
LIT.: J. Andrić: Putem preporodnog rada. Zora (Ljubljana), 21(1918–19) 3/5, str. 31–34. — J. A.: P. Grgec, Kršćanstvo, liberalizam i komunizam. Zora–Luč, 23(1920–21) 7, str. 197–198. — I. Flod: Jugoslavenski argonauti. Hrvatska obrana, 21(1922) 98, str. 3. — I. Jakovljević: Temelji društva. Narodna politika, 6(1923) 95, str. 3. — M. Kus-Nikolajev: Literatura rata. Orkan, 1(1923) 2/3, str. 69–70. — M. Ujević: P. Grgec. Luč, 21(1925–26) 617, str. 11. — Lj. Maraković: Gospodin Rafo. Hrvatska prosvjeta, 14(1927) 10, str. 218–219. — (Osvrti na knj. Meksički mučenici): I. Lendić, Luč, 24(1928–29) 3, str. 105–106. — T. Smerdel, Nova revija, 7(1928) 4, str. 426. — Lj. Maraković: Selo i grad. Hrvatska prosvjeta, 18(1931) 12, str. 270–271. — (Osvrti na knj. Hrvatski Job šesnaestoga vijeka, ban Ivan Karlović): M. Ujević, Hrvatska straža, 4(1932) 241, str. 4–5; 243, str. 4–5; 244, str. 4–5. — K. Bušić (BK), Jadranska vila, 6(1933) 1, str. 15–16. — A. Šimčik, Hrvatska revija, 7(1934) 2, str. 105–107. — S. A.: P. Grgec, Od Hrvatske do Indije. Hrvatska straža, 5(1933) 262, str. 4–5. — Lj. Maraković: Književna ocjena brošure »Na goru gospodnju«. Ibid., 7(1935) 210, str. 4. — J. Jurjević: P. Grgec, Sveta Hrvatska. Hrvatska smotra, 6(1938) 9, str. 466–467. — O. Dujšin: Refleksije uz najnovija djela P. Grgca. Luč, 35(1939–40) 9/10, str. 10. — Vig.: Kod autora Krvave službe. Hrvatska straža, 11(1939) 248, str. 4. — J. Andrić: P. Grgec, Zanimljiva knjiga iz svjetskog rata. Obitelj, 12(1940) 5/6, str. 44–45. — Isti: U paklenom trokutu. Ibid., 15/16, str. 127. — (Osvrti na knj. Na izvorima pjesništva): S. Gašparović (Sta-gaš), Hrvatski narod, 3(1941) 90, str. 6. — Z. Katalenić, Plava revija, 2(1941–42) 1, str. 5–11. — J. Korner, Hrvatska revija, 15(1942) 4, str. 212–214. — I. Maixner: P. Grgec, Ratne uspomene. Hrvatski ženski list, 3(1941) 2, str. 12. — A. Haler: Gradacija kriterija u ocjenjivanju pjesništva. Hrvatska revija, 15(1942) 7, str. 392–393. — V. Nikolić: Dvije značajne hrvatske školske knjige, P. Grgec, Hrvatske narodne pjesme – Dr. Lj. Maraković, Žetva, nauka o književnosti. Nova Hrvatska, 3(1943) 257, str. 7; 258, str. 7. — P. Tijan: Novo shvaćanje narodne poezije. Spremnost, 2(1943) 93, str. 9. — (Osvrti na knjigu Razvoj hrvatskog narodnog pjesništva): J. Andrić, Obitelj, 16(1944) 3/4, str. 56. — T. Smerdel, Hrvatski narod, 6(1944) 985, str. 4. — (R. Glavaš), Spremnost, 4(1945) 158, str. 9, 12. — J. Andrić: O piscu ove knjige. Pogovor u: Blaženi Augustin Kažotić i njegovo doba. Zagreb—Dubrovnik 1963, 211–215. — Predgovor. U: P. Grgec, Bijeg u djetinjstvo. Zagreb 1972, 5. — A. Đarmati: Duša Petra Grgeca je u njegovim pjesmama. Marulić, 11(1978) 6, str. 521–525. — R. Grgec: Petar Grgec – hrvatski pisac i katolički javni radnik. Ibid., 20(1987) 5, str. 552–559. — J. Buturac: Katolički dnevnik »Hrvatska straža«. Croatica Christiana periodica, 13(1989) 23, str. 153–154. — M. Petravić: Petar Grgec. Marulić, 23(1990) 3, str. 283–289. — B. Pilaš: Snažan i uspravan tijelom i duhom. Glas Koncila, 31(1992) 34, str. 10. — Ž. Holjevac: Petar Grgec, Dr. Rudolf Eckert. Croatica Christiana periodica, 19(1995) 36, str. 108–109. — A. Sironić: Petar Grgec, Dr. Rudolf Eckert. Riječki teološki časopis, 4(1996) 1, str. 200–202.
 
Ivo Balentović i Redakcija (2002)