HOHNJEC, Josip

traži dalje ...

HOHNJEC, Josip, slikar i likovni pedagog (Plavić kraj Klanjca, 1. XI. 1857 — Bjelovar, 9. II. 1939). U Zagrebu završio gimnaziju 1876. Studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču te 1880, nakon položenog ispita za profesora crtanja, postao profesor u realnoj gimnaziji u Bjelovaru. Ondje predaje crtanje do 1925. i nakon umirovljenja 1910. Slikao portrete, vedute, povijesne prizore, mrtve prirode i kompozicije crkvene namjene. Od 1890. do 1915. naslikao je po narudžbi portrete u ulju sedam župana Bjelovarske i Bjelovarsko-križevačke županije (Ivan Vitez Trnski, o. 1890; Đuro Dedović, o. 1912, svi u fundusu Galerije Gradskog muzeja Bjelovar), župana Varaždinske županije (Radoslav Rubido, o. 1893, Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu), za V. Homotarića napravio slike u ulju Ličanin i Strijelac i dr. God. 1891. naslikao je novi ikonostas i nekoliko slika za pravoslavnu crkvu u Narti. Izradio je slike za crkve u Cigleni, Markovcu, Hercegovcu i Kalniku te freskama oslikao dio unutrašnjosti pravoslavne crkve Sv. Duha u Bjelovaru. God. 1905. kompozicijom Četiri godišnja doba ukrasio je strop prednje dvorane kuće odvjetnika Ružića (poslije Werkleinova ljekarna »K anđelu«; slike su 1972. prilikom preuređenja pohranjene u Gradskom muzeju Bjelovar). Za cara Franju Josipa I. izradio je 1888. mapu akvarela s vedutama Bjelovara. Objavljivao je crteže u Hrvatskoj vili i Viencu (1880, 1, Juriš na Susjedgrad – prema prizoru iz Šenoina romana Seljačka buna). Radio je u duhu akademskog realizma, a njegovi pejzaži i sakralne kompozicije nose obilježja romantizma. Djela su mu bila izložena u Zagrebu 1891. na izložbi Društva umjetnosti te posmrtno 1981. na izložbi Sto godina slikarstva u Hrvatskoj (1820–1920). Bavio se i restauriranjem slika. Aktivan u bjelovarskim prosvjetnim i kulturnim društvima, izradio je 1883. nacrt za zastavu PD »Golub«, nacrt za odoru barjaktara PD »Dvojnice« po kojem su izrađene i odore za ostale članove te napisao tekst za himnu »Dvojnica«. God. 1890. skupio je vrijednu etnografsku zbirku za Obrtni muzej u Zagrebu. Napisao je stručni tekst Ob ornamentici (Hrvatska vila, 1882, 7). God. 1906. surađivao je s odborom za prosvjetu u Zagrebu na izradbi terminologije za nastavu crtanja i lijepog pisanja u srednjim školama. Bio je vrstan pedagog, a među ostalima učenica mu je bila Nasta Rojc.

LIT.: A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, 10. Zagreb 1913, 275, 345. — M. Schneider: Odraz seljačke bune 1573. godine u likovnoj umjetnosti. Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1973, 5, str. 280. — Z. Lovrenčević (L. Z.): Profesor i slikar Josip Hohnjec. Bjelovarski list, 31(1976) 3, str. 5; 4, str. 5. — M. Schneider: Portreti 16–18. stoljeća (katalog zbirke). Zagreb 1982. — K. Ivanček: Djela bjelovarskih likovnih umjetnika na prijelazu stoljeća u fundusu Gradskog muzeja Bjelovar. Bjelovarski zbornik, 1994, 4/5, str. 228–231, 235.
 
Mladen Medar (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HOHNJEC, Josip. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/7745>.