Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GRIESBACH, Đuro, umjetnički fotograf (Mitrovica, 25. X. 1911 — Zagreb, 27. III. 1999). Sin Ljudevita, zlatara i umjetničkog fotografa. Završio je trgovačku školu 1928. u Zagrebu te Foto-Fachschule u Berlinu 1929. God. 1930. postaje suradnik Fotografijskog arhiva starih umjetničkih spomenika JAZU (danas Schneiderov fotografijski arhiv HAZU), 1935–39. u Dubrovniku vodi »Foto Tempo«, uči automehaničarski zanat i zastupa automobilske tvornice. Za rata mobiliziran u Hrvatsko zrakoplovstvo, 1945–46. zatočen u logoru na Krndiji. God. 1946–48. radi u zagrebačkoj Obrtnoj školi, potom konstruira fotopribor u tvornicama »Fototehnika« i »Fotokemika«, 1953–58. u turističkom poduzeću »Putnik« vodi proizvodnju fotorazglednica, a od 1959. djeluje kao samostalan umjetnik. — God. 1928. fotografijom dolaska ranjenog S. Radića u Zagreb pobudio je veliku pozornost. Između 1930. i 1941, pod vodstvom A. Schneidera, stvara jedinstveni fundus dokumentarnih snimki hrvatskih umjetničkih i kulturnih spomenika (više od 2000). Od 1932. bavi se izradbom kreativnih razglednica na fotopapiru kristalne površine i preuzima fotografiranje za razglednice očeve tvrtke »Griesbach i Knaus«. Fotografije prvi put samostalno izlaže 1933. u Zagrebu (ciklus Hrvatsko Zagorje). Zaokupljen čovjekovim radom i prirodom sedam je desetljeća dokumentirao i promicao hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu, bogatstvo pučke tradicije (Kola bez čavala) te dočaravao duh Zagreba (Na Dolcu, 1939; Bijeli Zagreb, 1977). Snimao pretežito realističke cikluse fotografija (Duž Jadrana, 1958; Čipke Venecije, 1959; Jadran u slici, 1959–60; Bijeli labudovi Jadrana, 1965; Od stabla do violine, 1987). U ciklusu Priča o drvetu (1976–78) preobražava realni motiv u fantastične slike, a u Prividima (1980) ostvaruje gotovo apstraktne kompozicije izrazita grafičkog ritma. Radio je i reklamnu fotografiju (Neo oblici, 1964), napose za drvnu industriju (»Exportdrvo«). Također je izrađivao turističke razglednice za poduzeća »Vjesnik« (1968–78) i »Naša djeca« (1995). Njegovu fotografiju odlikuje slikarsko izražavanje, odmjereni ritam svjetla i sjene te smisao za konstrukciju prostora. Izlagao je skupno na domaćim i inozemnim izložbama umjetničke fotografije, a samostalno u Zagrebu (1958–60, 1978, 1980–83, 1987, 1989, 1991–95) i Clevelandu (1959). Suosnivač je međunarodne izložbe Fotoforum u Grazu 1973. i organizator izložbe fotografa ULUPUH-a u Zagrebu 1989. Autor je turističkog vodiča po jadranskoj obali na njemačkom jeziku te serije članaka i fotografija Putovanje lijepom našom u časopisu Matica (1984–88). Pedagoškim radom znatno je pridonio izobrazbi fotografa. — Baveći se tehničkim inovacijama, između ostaloga je konstruirao kamere, aparate za povećavanje, dijaskop, stroj za kopiranje i sušenje razglednica visokoga sjaja te autokamp prikolice (1963, 1965). — Bio je član (od 1933), predsjednik (1958, 1969–76) i doživotni počasni predsjednik (od 1977) Fotokluba Zagreb, nositelj počasnog zvanja ekscelencije Međunarodnog saveza fotografske umjetnosti. Dobio je Nagradu grada Zagreba za uspjehe u umjetničkoj fotografiji (1994) i Nagradu »Faust Vrančić« (1995) za životno djelo na području tehničkog stvaralaštva. Darovao je svoja i očeva djela zagrebačkim ustanovama HAZU, HDA, NSK, MUO, Tehnički muzej i dr. Posmrtno mu je priređena izložba 1999. u Zagrebu.

DJELA: Auto und Camping Reiseführer an die jugoslawische Adria (suautor J. Rieger). Regensburg 1955. — Tragom Indijanca: autobiografske crtice. Zagreb 1998.
 
LIT.: I. Christoph: Sunčane zrake kao motiv. Foto revija, 1(1932) 2, str. 16. — M. Peić: Đuro Griesbach (katalog izložbe). Zagreb 1978. — A. Horvat: Sažeti uvid u terenski rad Artura Schneidera. Peristil, 1980, 23, str. 47–53. — N. Gol: Fotograf Đuro Griesbach. Matica, 33(1983) 6, str. 38–39. — V. Maleković: Od vida do privida. Vjesnik, 44(1983) 16. III, Pr., str. 8. — R. Putar: Đuro Griesbach (predgovor katalogu retrospektivne izložbe). Zagreb 1983. — Zaboravljeni negativi – Šetnja Gornjim gradom. Fotografije Griesbach Đure (katalog izložbe). Zagreb 1991. — S. Bančić: Fotografija koja je obišla svijet. Matica, 42(1992) 5/6, str. 39. — Đ. Vanđura: Schneiderov fotografijski arhiv starih umjetničkih spomenika HAZU (katalog izložbe). Zagreb 1992. — S. Drach: Slika je poruka i ispovijed (intervju). Vjesnik, 55(1994) 11. XII, str. 31. — Đuro Griesbach, Lijepa naša 1928–1994. U: Fotografski bijenale (katalog izložbe). Zagreb 1994. — V. Maleković, M. Tonković i dr.: Fotografija u Hrvatskoj 1848–1951 (katalog izložbe). Zagreb 1994. — F. Vukić: Stoljeće hrvatskog dizajna. Zagreb 1996, 102. — Hrvatska fotografija od tisuću devetsto pedesete do danas (katalog izložbe iz 1993). Zagreb 1997. — B. Hlevnjak: Fotografija kao »nova slikarska paleta«. In memoriam Đuro Griesbach. Vjesnik 60(1999) 2. IV, str. 18. — Ista: Fotografija Đure Griesbacha 50-ih i 60-ih godina dvadesetog stoljeća. Peristil, 1999–2000, 42/43, str. 145–167. — Ž. Koščević: Panorama. Hrvatski fotosavez 1939–1999 (katalog izložbe). Zagreb 1999. — J. Mokos: Đuro Griesbach u Etnografskom muzeju. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 46(1999) 1/4, str. 23–26. — Đ. Vanđura, B. Popovčak i S. Cvetnić: Schneiderov fotografijski arhiv: hrvatski spomenici kulture i umjetnosti. Zagreb 1999. — I. Župan: Karte našeg identiteta. Fotografije Gjure Griesbacha. Novi list, 53(1999) 4. V, str. 27.
 
Višnja Flego (2002)