GRISOGONO, Nikola

GRISOGONO, Nikola (de Grisogono; Niccolò), pravnik (Split, 27. VIII. 1742 — Zadar, 31. VII. 1824). Sin liječnika Lovre iz splitskoga plemićkog roda. Nazivao se i Lovretić. Pohađao je Nadbiskupsko sjemenište u rodnom gradu, a studij prava završio doktoratom u Padovi. U Mlecima je otvorio odvjetničku pisarnicu, isticao se kao govornik i pripadao krugu pristaša demokratskih načela. Na očev se poziv vratio u Split, gdje je također bio odvjetnik. Bio je među utemeljiteljima splitskoga Gospodarskog društva (Società economica) 1767. Držao je predavanja o obrađivanju vinograda i proizvodnji vina. Proučavao je s I. Mollerom i drugim članovima Društva nove načine ribolova (dali su graditi i posebne ribarske brodice) i bavio se novim mogućnostima preradbe ribe (mariniranu ribu slali su na ogled u Mletke). Također se bavio arheologijom i numizmatikom; zbog njegova poznavanja solinskih spomenika i Dioklecijanove palače u Englesku ga je pozvao lord Frederick Augustus Hervey, anglikanski biskup iz Londonderryja, pratilac A. Fortisa na putovanju Dalmacijom. G. nije prihvatio poziv. Pretpostavlja se da je on dao podignuti hospicij kapucinâ u Splitu (N. Ivellio). Nakon što se G. istaknuo u organizaciji sanitetske službe i općenito života za epidemije kuge u Splitu (1783/84), mletačke su ga vlasti imenovale za nadzornika zdravstva. Kada je nakon pada Mletačke Republike (1797) u Dalmaciji uspostavljena austrijska vlast, izabran je 1798. za prvog rektora ili suca upravitelja splitskoga kotara, a 1802. za člana Dalmatinske vlade (vijeća) i Prizivnog suda u Zadru. Te su godine Splićani njemu u čast dali iskovati medalju s prigodnim natpisom. Nakon uspostave francuske vlasti u Dalmaciji (1806), jedan je od sedam savjetnika u privremenoj upravi, a od 1. I. 1807. predsjednik Prizivnog suda; na tom položaju uveo je u Dalmaciju francuske zakone u građanski i kazneni postupak te prve javne sudske rasprave. Kada se obnovila austrijska vlast u Dalmaciji (1813), zbog poodmaklih godina napustio je službu i živio do kraja života u Zadru u obitelji kćeri Anđele, supruge ninskog plemića i pukovnika Aleksandra Mirkovića.