HORVAT, Stjepan

traži dalje ...

HORVAT, Stjepan (Esteban), geodet (Srijemski Karlovci, 29. XI. 1895 — Buenos Aires, 12. III. 1985). Klasičnu gimnaziju polazio u rodnom gradu, maturirao u Vinkovcima 1915. te iste godine upisao se na geodetski tečaj u Zagrebu. God. 1918. položio je geodetski državni ispit i 1919. pri Zemaljskoj vladi strogi praktični ispit za civilnu praksu. Kao mjernički pristav službovao je u Zagrebu 1919. pri Nadzorništvu katastarske izmjere, a potom 1920–22. radio u astronomsko-geodetskom odsjeku Vojno-geografskog instituta u Beogradu. Na poč. 1923. otvara civilnu geodetsku poslovnicu u Zemunu i preuzima izmjeru grada Tetova, koju završava 1926. Tada prelazi na zagrebački Tehnički fakultet najprije kao dnevničar, a od 1927. kao ugovorni pristav na katedri za nižu geodeziju. God. 1930. izabran je honorarnim nastavnikom za predmete niža geodezija, državna izmjera, izmjera gradova, teorija pogrešaka te geodetsko računanje i crtanje, a istovremeno produljuje studij na Geodetskom i kulturno-inženjerskom odjelu te 1936. polaže završni inženjerski ispit. Izvanredni profesor postaje 1937. i predstojnik Geodetskog zavoda, a 1941. redoviti profesor. Dekanom Tehničkog fakulteta imenovan je 1943. God. 1940–44. bio je član Zemaljskoga komasacijskog povjerenstva i 1941–44. organizator državne izmjere u Glavnom ravnateljstvu za javne radove. Rektorom Hrvatskog sveučilišta imenovan je 1944. i tu je dužnost obavljao do početka svibnja 1945. kada je emigrirao. Nakon boravka u izbjegličkim logorima u Austriji (Krumpendorf) i Italiji (Treviso, Reggio nell’Emilia, Modena, Bologna, Fermo) odlazi u Argentinu i tamo od 1948. nastavlja znanstvenu karijeru u Argentinskom vojno-geografskom institutu u Buenos Airesu. Argentinsko državljanstvo primio je 1973, počasnim članom Argentinskog društva geofizičara i geodeta postao je 1979, a umirovljen je 1980. ostavši savjetnikom u matičnom institutu. U domovini je stekao zasluge održavanjem geodetske visokoškolske nastave, pisanjem tada rijetkih skripata i podizanjem geodetske djelatnosti na potrebnu znanstvenu razinu, a u inozemstvu plodnim znanstvenim radom. Znanstvenim radovima te stručnim i drugim člancima surađivao je u periodicima, zbornicima i listovima: Godišnjak Sveučilišta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu 1924–29 (1929), Geometarski glasnik (Geometarski i geodetski glasnik; Zagreb, Novi Sad, Beograd 1930, 1935), Zadružna svijest (1930), Geodetski list (1937, 1940–41), Zemleměrnoe dělo (Beograd 1937), Gospodarska sloga (1938), Godišnjak Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu za 1933/34–1938/39 (1939), Zeitschrift für Vermessungswesen (Stuttgart 1937, 1939), Žumberačke novine (1939), Alma mater Croatica (1939–40, 1942–43), Godišnjak Geodetskog odjela Tehničkog fakulteta (1942), Hrvatska državna izmjera (1942), Hrvatski narod (1942–45), Spremnost (1942, 1944–45), Gospodarstvo (1943–44), Hrvatsko selo (1943), Naša domovina, I (1943), Rinascita (1943), Spomenica 1942.–1943. Tehničkog fakulteta (Zagreb 1943), Ustaški godišnjak (1943), Hrvatska gruda (1944), Plug (1944), Hrvatski vojnik (1945), Naš put (1945), Prosvjetni život (1945), Za dom (1945), Život za Hrvatsku (1945), Annuario (Buenos Aires 1952) i posebna izdanja (Publicación técnica, Buenos Aires 1960, 1962, 1966, 1968–69, 1973, 1980) Argentinskoga vojno-geografskog instituta, Revista cartográfica (Buenos Aires 1952, 1957, 1959–61, 1963–67, 1971–72, 1976, 1978) i posebna izdanja (Buenos Aires 1954, 1971, 1973) Kartografskog povjerenstva Panameričkoga geografsko-povijesnog instituta, Geodesia (La Plata 1957–61, 1963, 1966–67) i posebna izdanja (La Plata 1958, 1965, 1969) Geodetske direkcije Ministarstva javnih radova provincije Buenos Aires, Hrvatska revija (München—Barcelona 1985). Bio je urednik Geodetskog lista 1937. i 1940, Hrvatske državne izmjere 1942. i Spomenice 1942–1943. Tehničkog fakulteta 1943. Radovima je bio zastupan na skupovima Međunarodnoga geografskog i geofizičkog saveza u Rimu 1954. i u Oxfordu 1973. U političku publicistiku ubrojiti je njegovu knjigu Pisma hrvatskim intelektualcima (1944) i Memorandum Rektora Hrvatskog sveučilišta (1945), u kojima iznosi svoje poglede na prilike potkraj II. svjetskog rata, a u rukopisu je ostavio memoarsko-meditativan tekst Mi izbjeglice. Razmatranja o suvremenoj hrvatskoj problematici iz perspektive logora (Fermo 1946–1947), iz kojega su odlomci objavljeni u časopisu Kolo (1994, 9–10), Pisao je također pjesme te skladao, uglavnom duhovne skladbe (Misa Bl. Djevice Marije, posvećena zagrebačkom nadbiskupu A. Stepincu, Misa: Te Deum laudamus, nedovršena, Ave Maria, Oda smrti, posvećena svibanjskim žrtvama 1945. i dr.).

DJELA: Geodetske tablice. Zagreb 1930. — Osnivanje i izmjera gradova. Zagreb 1932. — Praktična geodezija I. i II. Državna izmjera. Zagreb 1932. — Geodetski instrumenti i mašine za računanje na Geodetskoj izložbi 1935. Zagreb 1935. — Geodetsko računanje I. Teoretski dio (Osnove teorije pogrešaka i metode najmanjih kvadrata). Zagreb 1937. — Pisma hrvatskim intelektualcima. Zagreb 1944. — Memorandum rektora Hrvatskog sveučilišta. Zagreb 1945.
 
LIT.: V. Ciprin (c): (G. ing. Stjepan Horvat izabran za izvanrednog profesora Tehničkog fakulteta). Jutarnji list, 26(1937) 21. V, str. 10. — L. Ž.: Zar je komasacija dobra? Žumberačke novine, 5(6!)(1939) 32, str. 5–6. — Jordan-Eggert: Handbuch der Vermessungskunde (Stuttgart), 3(1941) 2, str. 233, 249. — Tehnički fakultet Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu. Spomenica 1942.–1943. Zagreb 1943, 114–116. — (p): Novo razdoblje hrvatske tehnike (razgovor). Nova Hrvatska, 4(1944) 30. VII, str. 3. — Novi rektor Hrvatskog sveučilišta. Plug, 1(1944) 14, str. 2. — (Osvrti na Pisma hrvatskim intelektualcima): J. Mirković, Život za Hrvatsku, 3(1945) 3/4, str. 33–34. — S. Vitković, Hrvatski narod, 7(1945) 7. II, str. 2. — F. Nevistić, Spremnost, 4(1945) 157, str. 2. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 1–2. Zagreb 1969. — M. Janković: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Spomenica 1919–1969. Zagreb 1970, 64–65, 91, 112, 115, 126. — M. Rakovac i F. Nevistić: El ingeniero Esteban Horvat, ex rector de la Universidad de Zagreb – octogenario. Studia Croatica (Buenos Aires), 16(1975) 58/59, str. 155–162. — Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bibliografija radova 1980–1985. Zagreb 1985. — (In memoriam): A. Gazzari (T. G-ri), Studia Croatica, 26(1985) 2, str. 140–142. — Ur. (V. Nikolić), Hrvatska revija, 35(1985) 3, str. 416–421. — F. Braum, Geodetski list, 46(69)(1992) 4, str. 523–530. — T. Macan, Ibid., 49(72)(1995) 1, str. 73–82. — V. Farkaš: Hrvatski rektor H(o)rvat. Glasnik – hrvatski politički tjednik, 1992, 130, str. 27–30. — Tehnički fakulteti 1919.–1994. Zagreb 1994, 652. — T. Macan: Post scriptum uz rukopis Stjepana Horvata. Kolo, 4(152)(1994) 9/10, str. 937–941.
 
Redakcija (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HORVAT, Stjepan. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/7887>.