Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

HRABOVSZKY, János (Hrabovsky von Hrabova, Johann; Hrabowsky), podmaršal (Győr, 5. V. 1777 — Olomouc, 18. IX. 1852). Odvjetak obitelji kojoj je plemićki naslov podijeljen 1565. God. 1795. stupio u Ugarsku plemićku tjelesnu stražu u Beču u sastavu kontingenta Županije Baranya te služio ondje do 1797, kad je u činu natporučnika prešao u 34. linijsku pješačku pukovniju. Kao satnik 1805. došao na službu u Glavni stožer (GS), gdje je ostao do 1830. Istaknuvši se kao načelnik stožera postrojbâ u Dalmaciji i Lici u ratu protiv Francuza 1809, osobito u borbama kraj Bilaja, Gravibroda, Stare Straže kraj Knina, Šibenika i Zadra, promaknut u bojnika te 1810. odlikovan Viteškim križem Reda Marije Terezije. Od 1810. služio u kartografskom odjelu GS u Pragu, a 1811. u Temišvaru. Potpukovnik je od 1813, a pukovnik od 1820. Sudjelovao u intervencijama protiv revolucionarnih pokreta u Italiji 1821. God. 1823. podijeljen mu je ugarski barunat; 1827–28. bio načelnik odjela GS pri Pokretnom zboru u Gornjoj Italiji sa sjedištem u Veroni, a 1828–30. ravnatelj kartografskog odjela GS u Lavovu. Postavljen zapovjednikom brigade za intervencije u Italiji 1830, promaknut potom u čin general-bojnika i odlikovan Viteškim križem 2. klase Reda željezne krune. God. 1835. brigadir je u Budimu, 1837. podmaršal i zapovjednik divizije u Lavovu, 1840. pukovnik vlasnik 14. gornjoaustrijske linijske pješačke pukovnije iz Linza, 1841–46. zapovjednik divizije u Velikom Varadinu (Oradea), a 1846. zapovijedajući general u Slavoniji i Srijemu. Nakon izbijanja revolucije u Ugarskoj u ožujku 1848. podupro ugarsku vladu, koja ga je 11. V. postavila za povjerenika i vrhovnog zapovjednika vojske u Hrvatskoj i Slavoniji mjesto J. Jelačića. Dana 14. V. ugarski palatin nadvojvoda Stjepan zapovijedio mu je da Jelačića smijeni zbog izdaje. Iako je pokušao pridobiti Jelačićeve postrojbe, vojska je u Hrvatskoj i Slavoniji pristala uz Jelačića pa to nije mogao provesti. Da bi razriješio novonastalu situaciju, s njim se bez uspjeha sastao. Zahtjeve srpskih pobunjenika u Srijemu da im se pridruži odbio je, a kad je pobuna nastavljena 12. VI. naredio je bombardiranje Srijemskih Karlovaca. U srpnju 1848. porazio je srpske pobunjeničke postrojbe kraj Futoga, u rujnu je postavljen zapovjednikom regularnih postrojba u Budimu, a u listopadu i ugarskih domobranskih postrojba. Nakon uspjela protuudara carskih snaga u zimu 1848–49, na poč. 1849. zahvalio se na zapovjedništvu i prijavio maršalu knezu A. Windischgrätzu u Budimu. Zatvoren je, oduzet mu je čin i položaj pukovnika vlasnika, a u ožujku 1850. prijeki ga je sud osudio na smrt. Kazna je poslije preinačena u 10 godina teške tamnice u utvrdi Olomouc, a zauzimanjem supruge neposredno pred smrt je pomilovan. Pokopan je u Kajdacsu u Županiji Tolna.

LIT.: Schematismus der Oesterreichisch-Kaiserlichen Armée. Wien 1810–1814. — Militär-Schematismus des österreichischen Kaiserthumes. Wien 1815–1848. — (Vijest o smrti). Narodne novine, 18(1852) 24. IX, str. 595. — J. Hirtenfeld: Der Militär-Maria-Theresien-Orden und seine Mitglieder, 2. Wien 1857, 1058–1060, 1747. — Lj. Vukotinović: Sad i nekad. Obzor, 9(1879) 3. XI, str. 2. — R. Horvat: Hrvatski pokret 1848, 1. Zagreb 1898, str. 69; 2. str. 61–63, 91, 94, 99, 113, 115, 130, 161, 163, 164, 173, 174. — A. Makanec: Uloga generala Hrabovskog u hrvatskom pokretu. Neobjelodanjeni dokumenti iz god. 1848. Obzor, 74(1933) 18. II, str. 2–3. — K. Hellebronth: A Magyar testőrségek névkönyve 1760–1918. Budapest 1940, 182–183. — S. Gavrilović: Srem u revoluciji 1848–1849. Beograd 1963. — J. Šidak: Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848–49. Zagreb 1979. — D. M. Berić: Slavonska vojna granica u revoluciji 1848–1849. Zagreb—Sarajevo 1984. — F. Potrebica: Požeška županija za revolucije 1848–1849. Zagreb 1984. — G. Bona: Tábornokok és törzstisztek a szabadságharcban. Budapest 19872, 360. — D. Roksandić: Vojna Hrvatska, 1. Zagreb 1988. — J. Neustädter: Ban Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848, 1–2. Zagreb 1994–1998. — F. Potrebica: Brodska pukovnija u zbivanjima 1848. godine. Zlatna dolina, 2(1996) 2, str. 34, 36–37, 39, 42, 43. — S. Lazanin: Pokušaj pomirenja Hrvata i Mađara u ljeto 1848. Fontes, 3(1997) str. 209, 211, 218, 219, 224, 235, 236, 238, 242, 244–245, 251, 252. — Godina 1848. u Hrvatskoj (katalog izložbe). Zagreb 1998. — T. Markus: Hrvatski politički pokret 1848–1849. godine. Zagreb 2000. — Hrvatska 1848. i 1849. Zbornik radova. Zagreb 2001, 2, 69, 114, 127, 169, 171, 172, 176, 178, 179, 215, 240–241, 255, 257, 258, 259, 260, 286–287, 293–294, 304. — Hrvatski državni sabor 1848, 1. Zagreb 2001. — N. Stančić: Hrvatski »dèržavni sabor« 1848: na razmeđu epoha i sukobljenih legaliteta. U: Ibid., str. 39, 40, 42, 44, 45, 53.
 
Damir Karbić (2002)