HRANILOVIĆ, Ilija

traži dalje ...

HRANILOVIĆ, Ilija, biskup (Sošice, 3. X. 1850 — Križevci, 16. III. 1889). Kao pitomac grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu 1862–68. polazio gimnaziju te 1868–70. nadbiskupski licej, a bogoslovni studij u Beču 1870–74. kao pitomac Barbareuma. Za svećenika zaređen 1875. u Križevcima, gdje je do 1876. tajnik biskupa Đ. Smičiklasa, a 1876–78. župnik je i ravnatelj biskupskih dobara u Šidu. God 1878. imenovan križevačkim kanonikom i biskupovim pomoćnikom, a 1882. križevačkim biskupom, najmlađim u povijesti Grkokatoličke biskupije. Biskupski red primio 22. IV. 1883. u Lugosu (danas Lugoj, Rumunjska) te bio svečano ustoličen u Križevcima 6. V. 1883. Za svoga šestogodišnjeg biskupovanja dao je gotovo nanovo podignuti crkvu sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu (nacrti i nadzor radova H. Bollé, slikanje ikonostasa E. Buczewski; posvećena pod novim imenom 1886, prije kapela sv. Vasilija), preurediti pripadajuće joj grkokatoličko sjemenište na Gornjem gradu te obnoviti biskupsku rezidenciju u Križevcima. Politički se nije isticao u javnosti, ali je u svemu podupirao biskupa J. J. Strossmayera. S njim promiče ideju staroslavenskog bogoslužja te djeluje u duhu sjedinjenja Katoličke i Pravoslavne crkve. H. je bio i dobrotvorom: između ostaloga, 1888. novčano poduprijevši Strossmayerov dar, potpomogao je utemeljenje Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Napisao je više prigodnih biskupskih poslanica (sačuvane u rukopisnim prijepisima u zagrebačkome grkokatoličkom sjemeništu), a njegov Pastirski list svećenikom i vjernikom biskupije križevačke objavljen je 1887. u Križevcima. Pokopan je na groblju sv. Roka u Križevcima, a grb mu je uklesan nad ulazom grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu. Arhivsko gradivo o Hraniloviću čuva se u biskupskoj rezidenciji u Križevcima.

LIT: (Nekrolozi): Agramer Zeitung, 64(1889) 66, str. 163–164. — Glasnik biskupija bosanske i sriemske, 17(1889) 6, str. 94–97. — Katolički list, 15(1889) 12, str. 101. — Obzor, 30(1889) 65, str. 1. — Prijatelj naroda, 2(1889) 6, str. 1. — F. Šišić: Korespondencija Rački–Strossmayer, 3–4. Zagreb 1930–1931. — J. Šimrak: Grkokatolička crkva u Jugoslaviji. Zagreb 1931, 135. — Spomenica kalendar grkokatolika Križevačke biskupije, 1932, str. 119, 134, 142, 144–145, 154. — M. Predović: Žumberački rod Hranilovića. Žumberački kalendar, 1968, str. 114–119. — G. Ivanišević: Izvori za povijest crkvenog pjevanja u župnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Žumberački krijes, 1987, str. 86. — N. Kekić: Sto godina grkokatoličke crkve sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Ibid., str. 78–82, 85. — I. Pavković: Kratki povijesni pregled župe Sošice. Ibid., str. 50–53. — N. Pulić: Sakralni Zagreb. Zagreb 1991, 48, 52–53. — G. Ivanišević: Grkokatolička katedrala Presvetoga Trojstva i biskupska rezidencija u Križevcima. Zagreb 1993, 5. — Isti: Iz povijesti grkokatoličkog sjemeništa i župne crkve Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Žumberački krijes, 1993, str. 106–107. — J. Balabanić i J. Kolanović: Korespondencija Strossmayer–Vannutelli 1881–1887. Zagreb 1999.
 
Iva Mandušić (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HRANILOVIĆ, Ilija. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/7982>.