Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

HRELJAC (Hreljac Petričević), plemićka obitelj podrijetlom iz Ličke županije (XV–XX. st.). Grana su obitelji Petričević, a obitavali su u Radinoj Vasi, odn. Raduču i Barletama, pa su u dokumentima – uz imenske oblike Hrelac, Hrelacz, Hrelec, Hrelecz, Hreliacz, Hreliecz, Hrelijacs i Hrelyacz te dodatak aliter Petrichevich, Petricheuith ili Petrichievich – često zabilježeni s pridjevcima de Barlec et Radinavaz, de Barleth et Radinavacz, de Barleta et Radinavas, de Barletha et Radinauaz i de Radwch. O njihovu podrijetlu od Mogorovića svjedoči obiteljski grb s poprečnim gredama kao glavnim elementom, karakterističnim za pripadnike toga hrvatskog plemena. Obiteljsko prezime patronimik je od imena začetnika obitelji Hreljca (Chrelac, Cregliac, Hrelja, Relac) Petričevića, prema E. Petrichevich Horváthu, sina Frankova. Posudivši mu 24 zlatna dukata mletačke mjere, Hreljac je 1465. kupio neku zemlju u selu Buchovichi u Lici od Karla Kurjakovića Krbavskog, a spominje se i među svjedocima na plemićkome sudbenom stolu 1487. Prema rodoslovlju (objavio Petrichevich Horváth), Petar Petričević iz Radine Vasi, koji pred ličkim sudbenim stolom 1495. prodaje dio svojih zemalja kako bi otkupio sina iz turskog zarobljeništva, Hreljčev je brat, dok mu je Petar, koji se 1520. spominje kao »familiaris« B. Frankapana, sin. Pripadnici obitelji sudjelovali su u borbama protiv Osmanlija te su se pod njihovim pritiskom morali povući u krajeve sjeverno od Kupe. Tako Juraj (o. 1520 — prije 1607; vjerojatno Petrov sin) u djetinjstvu dolazi te se školuje u Ugarskoj. Do 1576. na dvoru je kraljeva Ferdinanda I. i Maksimilijana, potom u službi knezova Zrinskih, Nikole i Jurja, sinova branitelja Sigeta Nikole. Bio je »magister curiae« Zrinskih te ih je zastupao u različitim poslovima. Tako je, primjerice, zajedno s Mihaelom Herendićem, u ime J. Zrinskog 1581. rješavao neki spor na krašićkom sudu. Brakom s Barbarom, kćeri Gašpara Mrnjavčića, stekao je posjed u području grada Brezovice (spominje se u poreznim popisima 1578, 1582. i 1588), a 1598, osim u Brezovici, imali su posjede u Kupincu, Kupinečkom Kraljevcu, Bratini te u »iudicatusu« Kobilić na ozaljskom vlastelinstvu (vjerojatno današnji Kobilić Pokupski). Više godina Juraj je služio na ugarskoj, hrvatskoj i slavonskoj granici, istaknuvši se u borbama protiv Osmanlija. God. 1599. služio je u karlovačkoj tvrđavi. Njemu, djeci mu Nikoli, Vuku, Jeleni, Margareti i Uršuli te bratu Mihovilu kralj Rudolf potvrdio je plemstvo plemićkim listom i grbovnicom izdanim u Plzeňu 24. XII. 1599 (proglašeno u Hrvatskom saboru 24. V. 1602). Netočna je tvrdnja (E. Laszowski) da je Jurjev sin bio Nikola Petričević od Raduča, inače začetnik obitelji Petričević Horvat, koji je 1540-ih došao u Erdelj. Nikolin je otac Ivan, prema Petrichevich Horváthu, bio bratić Jurjeva djeda Hreljca. Jurjev sin Vuk spominje se kao vlasnik plemićke kurije i posjeda kraj Brezovice 1614. te kurije u Brezovici 1629. Toma (Thomas, Tomaš), koji se 1648. spominje na posjedu kraj Brezovice te više puta kao plemićki sudac u Varaždinskoj županiji 1649–63, vjerojatno je bio njegov sin. Tomin sin Franjo brakom s Barbarom Nemanić stekao je posjed kraj Pušće. S podbanom i Franjom Ličkovićem, na Hrvatskom saboru 1691. zadužen je za istragu i suđenja za poticanje seljačkih nemira u Pušći i okolici; zabilježen je još u sudskom sporu 1707, dok se u kolovozu 1709. spominje kao pokojni. Njegov sin Baltazar (kršten u župi Pušća 1694) sa suprugom je Barom Bučić 1735. dobio vinograd u blizini Brezovice. Imao je šestero djece i živio u Obrežu Odranskom, gdje su pripadnici obitelji živjeli i na poč. XX. st.

LIT.: I. Kukuljević Sakcinski: Listine hrvatske, 1. Zagreb 1863. — Š. Ljubić: Listine o odnošajih između Južnoga Slavenstva i Mletačke Republike, 10. Zagreb 1891. — E. Laszowski: Grb plemena Mogorovića. Vjesnik Hrvatskoga arheološkog društva, 2(1896–97) str. 21, 24–25. — Isti: Jedna stara plemićka porodica. Narodne novine, 64(1898) 262, str. 1–2. — Đ. Šurmin: Hrvatski spomenici, 1. Zagreb 1898. — I. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 70, 224. — Isti: Prilog povijesti hrvatskog plemstva. Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, 1(1899) str. 29. — V. Klaić: Građa za topografiju ličko-krbavske županije u srednjem vijeku. Vjesnik Hrvatskoga arheološkog društva, 6(1902) str. 27, 28. — E. Laszowski: Hrvatsko plemstvo. Vitezović, 1(1903–04) 9, str. 135–137. — L. Thallóczy i S. Barabás: Codex diplomaticus comitum de Frangepanibus, 2. Budapest 1913. — E. Petrichevich Horváth: A. Petrichevich család általános története, 1. Budapest 1934. — Zaključci Hrvatskog sabora, 1–2. Zagreb 1958. — J. Adamček i I. Kampuš: Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću. Zagreb 1976. — S. Pavičić: Seobe i naselja u Lici. Gospić 1990 (pretisak izd. iz 1962).
 
Marija Karbić (2002)