Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

HUMO, Hamza (Hamsa), pisac i novinar (Mostar, 30. XII. 1895 — Sarajevo, 19. I. 1970). U Mostaru maturirao 1918, a u Zagrebu, Beču i Beogradu studirao povijest umjetnosti 1918–23. Od 1922. bavi se novinarstvom, zaposlen u Politici 1937–41. Novinar je i urednik Radio-Sarajeva i lista Novo doba 1945, 1945–53. direktor Umetničke galerije. Javio se 1919. godine zbirkom ugođajne poezije Nutarnji život, prvu pripovijetku Iz jednog dnevnika objavio je u časopisu Misao 1920. Pisao je pjesme, pjesme u prozi, pripovijetke, romane, dramske tekstove, članke, prikaze i reportaže i objavljivao ih u časopisima i listovima Misao (Beograd 1920–23, 1925–26, 1931–32), Beogradski dnevnik (1922), Budućnost (1922–23), Narod (1922–25), Novosti (Beograd 1922–23, 1929), Srpski književni glasnik (Beograd 1922, 1925, 1927, 1936), Književni pregled (1923), Tribuna (Beograd 1923), Zabavnik (1923–24), Gajret (1924–30, 1932–35, 1937–38, 1940), Ilustrovani list (Beograd 1924), Prosveta (Beograd 1924, 1928, 1932–33, 1939–41), Belgrader Zeitung (1925), Reč (Beograd 1925–26), Vijenac (1925–27), Zagreber Tagblatt (1925–26), Letopis Matice srpske (Novi Sad 1926–27), Morgenblatt (1926–27, 1930–31, 1934), Naša domovina (Beograd 1926), Reč i slika (Beograd 1926–27), Sloboda (1926–27), Zora (1926), Politika (Beograd 1927–41), Pregled (1927–31, 1934–35), Sloga (1927), Večernja pošta (1927), Književni sever (Subotica 1928), Trgovinski glasnik (Beograd 1928), Bosanska pošta (1929), Glas naroda (Beograd 1929), Jugoslovenska pošta (1929, 1932–34), Novo doba (1929), Život i rad (Beograd 1929), Riječ (1930), La Yougoslavie (Beograd 1932), Nedelja (Beograd 1932, 1935), Pravda (Beograd 1933–34, 1936–37), Ideje (Beograd 1934), Štampa (Beograd 1934), Vreme (Beograd 1934, 1936–37), Pomorski Lloyd (Beograd 1935), Jugoslovenske pariske novine (Pariz 1936), Bulletin d’Informations économiques (Beograd 1937), Jugoslavija (1937–39), Jugoslovenska stručna štampa (Beograd 1937), Ošišani jež (Beograd 1937), Donauzeitung (Beograd 1941). Uređivao je listove Zabavnik 1923–24. i Gajret 1927–31. te Gajretovu spomenicu 1928. Zbirke stihova Grad rima i ritmova i pjesama u prozi Sa ploča istočnih tematiziraju pretežno ljubav, senzualnost i zavičajni hercegovački krajolik. U njegovu proznom opusu (lirski roman Grozdanin kikot, Pripovetke i pripovijetka Perišićeva ljubav) prisutna je anakronična neoromantičarska matrica s orijentalnim i regionalnim folklornim utjecajima. Ujedno teži nastavljanju realističke tradicije pri obradbi socijalnih tema kao što su propadanje bosanskih feudalnih staleža (Pod žrvnjem vremena), a lirsko-meditativna novela s ulomcima dnevnika Slučaj Raba slikara govori o podvojenosti umjetnika pod društvenim pritiskom. Poslijeratni su mu radovi pseudorealistički, ideološki impostirani i socijalno obojeni (Za Tita, Adem Čabrić, Nova saznanja, dramski tekst Tri svijeta).

DJELA: Nutarnji život. Mostar 1919. — Strast. Beograd 1923. — Grad rima i ritmova. Beograd 1924. — Sa ploča istočnih. Beograd 1925. — Grozdanin kikot. Beograd 1927 (Sarajevo 1953, 6 izd. do 1989). — Pod žrvnjem vremena. Sarajevo 1928. — Slučaj Raba slikara. Sarajevo 1930. — Pripovetke. Beograd 1932. — Ljubav na periferiji. Beograd 1936. — Zgrada na ruševinama. Beograd 1939. — Za Tita. Sarajevo 1945. — Pjesme. Sarajevo 1946, 19852. — Adem Čabrić. Sarajevo 1947. — Hasan opančar. Sarajevo 1947. — Nova saznanja. Sarajevo 1948. — Poema o Mostaru. Sarajevo 1949. — Tri svijeta. Sarajevo 1951. — Perišićeva ljubav. Sarajevo 1952. — Izabrane pjesme. Sarajevo 1954, 19682. — Hadžijin mač. Sarajevo 1955, 19642, 19673. — Jablan do neba. Sarajevo 1980.
 
LIT.: (Prikazi knj. Grad rima i ritmova): A. Barac (A), Jugoslavenska njiva, 8(1924) I/10, str. 408. — M. Kašanin (M. K.), Srpski književni glasnik (Beograd), 12(1924) 3, str. 234–235. — L. Perković, Literatura, 1(1934) 3/4, str. 26–27. — (Prikazi knj. Grozdanin kikot): B. Borko, Ljubljanski zvon (Ljubljana), 47(1927) 12, str. 759–760. — Lj. Maraković, Hrvatska prosvjeta, 14(1927) 10, str. 222. — V. Živojinović (V. Ž.), Misao (Beograd), 9(1927) XXIV/179–180, str. 249–250. — H. Dizdar, Novi behar, 1(1927–28) 14, str. 222. — K. Georgijević, Književni sever (Subotica), 4(1928) IV/10, str. 434–435. — M. M. Pešić, Život i rad (Beograd), 1(1928) 1, str. 26–30. — Život, 10(1961) 10/11, str. 676. — (Prikazi knj. Pod žrvnjem vremena): H. Dizdar, Jugoslavenski list, 11(1928) 226, str. 10. — J. Kršić (J. A. K.), Pregled, 2(1928) 59, str. 322–324. — V. Latković: Zapisi (Cetinje), 2(1928) III/6, str. 378–380. — J. Palavestra (J. P.), Gajret, 9(1928) 22, str. 370–371. — (Prikazi knj. Slučaj Raba slikara): Lj. Maraković, Hrvatska prosvjeta, 17(1930) 9, str. 200. — N. Simić, Književnik, 3(1930) 7, str. 328–329. — V. Živojinović (V. Ž.), Misao, 13(1931) XXXV/265–266, str. 87–92. — (Prikazi knj. Zgrada na ruševinama): V. Babić, Vidici (Beograd), 2(1939) 12/14, str. 363–364. — O. A. Đikić, Pregled, 13(1939) XV/190, str. 558–560. — J. Kušan, Jugoslavenski list, 22(1939) 31, str. 8. — B. Jevtić (B. J.): Nova knjiga G. Hamze Huma. Pregled, 4(1930) V/78, str. 437–438. — M. V. Boganović: Idilizam u našoj literaturi. Politika, 29(1932) 5. IX, str. 4. — S. A. Burina: Hamza Humo. Književna krajina, 2(1932) III/2, str. 119–121; 3, str. 205–208; 4, str. 291–294; 5, str. 379–381; 6, str. 471–479. — Odabrana i još neobjavljena djela Hamze Huma. Politika, 33(1936) 5. XI, str. 10. — R. Ramić: Hamza Humo pjesnik muslimanskog feudalizma. Život i rad, 12(1939) XXVIII/16–18, str. 98–102. — B. Milačić: Povodom Humine knjige »Adem Čabrić« i nekih osvrta. Izvor, 1(1948) 6, str. 356–365. — B. Radović: Nov roman Hamze Huma. Letopis Matice srpske (Novi Sad), 1948, 362, str. 234–239. — I. Sarajlić: Marginalija uz Huminu »Poemu o Mostaru«. Zora, 2(1949) 5, str. 52–53. — S. Mićanović: »Tri svijeta« Hamze Hume. Brazda, 4(1951) 4/5, str. 360–366. — M. D.: Hamza Humo. U: »Grozdanin kikot«. Sarajevo 1962. — A. Sidran: Čulna sinteza Hamze Hume. U: »Jablan do neba«. Sarajevo 1980, 5–8.
 
Sanda Lucija Udier (2002)