GUNČEVIĆ, Josip

GUNČEVIĆ, Josip, publicist i pedagog (Grižići kraj Broda na Savi, 15. III. 1895 — Donji Macelj kraj Krapine, 4/5. VI. 1945). Gimnaziju pohađao od 1906. u Požegi, Đakovu i Osijeku, gdje je 1914. maturirao. Teologiju je studirao u Đakovu te 1918. bio zaređen za svećenika. Tijekom dopunskoga studija na Teološkom fakultetu u Zagrebu 1927–28. doktorirao je i od iste godine nosio titulu monsinjora. Kapelanovao u Brodu na Savi, odakle je 1920. premješten u Zemun na dužnost katehete. Do 1925. predavao vjeronauk u građanskoj školi, potom do 1937. u realnoj gimnaziji. Poslije premješten u brodsku gimnaziju na dužnost katehete, a 1939. postaje gimnazijskim ravnateljem. U travnju 1945. povlačio se pred partizanima na zapad te bio uhićen i ubijen sa skupinom svećenika i bogoslova u Maceljskoj šumi u predjelu Lepa bukva. — Autor je više brošura u kojima je obrađivao crkveno-teološke, školsko-pedagoške i sociološke teme. S katoličkih polazišta pisao o položaju nacija i nacionalnih kultura, napose hrvatske, u totalitarnim režimima te o pogubnosti lenjinističko-staljinističke ideologije za njih. Objavio knjigu o povijesti indeksa zabranjenih knjiga u katolika, pravoslavaca i protestanata, kao i popis knjiga koje je zabranila Katolička crkva. Pisao također o položaju Katoličke crkve u novoj južnoslavenskoj državi, o orlovstvu, o reformnom pokretu pravoslavnoga klera, o katoličanstvu i prosvjeti, odnosu crkve prema socijalnim pitanjima, umjetnosti, o teritorijalnim presezanjima Srpske pravoslavne crkve i dr. U literaturi je hvaljen kao dobar stilist, a zamjerana mu je nedovoljna znanstvena utemeljenost socijalnih studija (S. Buć, F. Dujmović). Surađivao u Glasniku biskupija bosanske i srijemske (1919–22, 1926–27, 1930–31, 1933, 1935, 1941, 1944), Katoličkom listu (1920), Hrvatskoj prosvjeti (1921), Katoličkom tjedniku (1922, 1941–45), Vrhbosni (1923, 1930, 1934, 1942), Franjevačkom vjesniku (1928), Misli (1929), Bogoslovskoj smotri (1930–31, 1935), Nedjelji (1930–32, 1944), Katoliku (1931), Kalendaru Hrvatski radiša (1933, 1935), Skladu (1933), Kalendaru sv. Ante (1935–36), Životu s crkvom (1936), Kršćanskoj školi (1938, 1942), Kalendaru Srca Isusova i Marijina (1939), Posavskoj Hrvatskoj (1939), Graničaru (1943), Prilozima za upoznavanje Broda i okolice (1943), periodiku Za vjeru i dom (1943–45), Hrvatskom sjeveru (1944), Katoličkoj crkvi (1944) i dr. U knjizi Iz poviesti hrvatskog školstva i prosvjete (Zagreb 1944) autor je priloga o prosvjetnim prilikama u kraljevskoj Jugoslaviji s posebnim osvrtom na dramu Volga, Volga Dušana Nikolajevića, pristaše velikosrpstva. Bio predsjednik HPD »Tomislav« u Zemunu (od 1929) te prvi predsjednik HKD »Berislavić« u Brodu na Savi (1942).