HORVATIĆ, Dubravko, pjesnik i pripovjedač (Zagreb, 9. XII. 1939). U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju 1958. te komparativnu književnost i povijest umjetnosti 1962. na Filozofskom fakultetu. Bio je voditelj Galerije Studentskog centra u Zagrebu 1962–66, potom do 1990. slobodni umjetnik. Od 1990. urednik je u Nakladnome zavodu MH, 1992–93. Matičin potpredsjednik. Prvu pjesmu bez naslova objavljuje 1957. u Zborniku zagrebačke Klasične gimnazije 1607–1957. Piše pjesme, novele, priče i romane za djecu, putopise, drame, književne i likovne kritike i eseje i objavljuje u periodicima Telegram (1960, 1962–70, 1972), Razlog (1962–64, 1966), Kolo (1963–64, 1967, 1969–71, 1993), Revija (1963–67, 1971), Život (1963, 1965), Forum (1965, 1967, 1974, 1988, 1991, 1994–95, 1999, 2001), Odjek (1965, 1967, 1974), Zadarska revija (1965), Izraz (1966, 1975, 1977), Mogućnosti (1966), Republika (1966–67, 1969–74, 1978, 1980, 1984, 1987–88, 1990, 1992), Dubrovnik (1967, 1987, 1991–92, 1994), Polet (1967), Kaj (1968), Most (1968, 1991–92, 1996), Kamov (1970–71), Kana (1970–74), Čovjek i prostor (1971–72), Hrvatski tjednik (1971), Hrvatsko sveučilište (1971), Matica (1971), Jukić (1980–81), Život umjetnosti (1983), Dometi (1992), Hrvatski iseljenički zbornik (1992, 1994–96), Književna revija (1992), Rusan (1992), Hrvatska revija (1993, 1999), Hrvatska (1994), Zrcalo (1994), Hrvatsko slovo (1995–2001), Državnost (1999), Osvit (1999–2001). Bio je urednik Telegrama 1967–70, književne rubrike Hrvatskog tjednika 1971. i glavni urednik Hrvatskog slova 1995–98. Pjesnik H. pripada egzistencijalnomu pjesništvu generacije razlogovaca. Piše sažetu i pojmovnu poeziju govornoga ritma, naglašene višeslojnosti, filozofičnosti i sentencioznosti bez deskripcije. U prvim dvjema zbirkama (Groznica i Zla vojna) kao tematsku konstantu svojega pjesništva postavlja odnos čovjeka i života problematizirajući ljudski opstanak. Piše besjedovnim stihom i znatan dio njegova opusa čine pjesme u prozi. U zbirkama Bašćina i Sveti zrak apstraktna se filozofičnost transponira u konkretne etičke naboje, a svepovijesna tematika biva konkretizirana povratkom nacionalnoj povijesti i katoličkoj ikonografiji. Univerzalno postaje nacionalno, pa regionalno i lokalno (S. Mijović Kočan). Pisao je novele (Dar Gospodara Tame, Olovna dolina) i drame (Sveti Juraj i zmaj). Novela Vruća listopadska noć (Encyclopedia moderna, 1974, 27) bila je zabranjena zbog režimu neprihvatljiva ideološkog sadržaja. Autor je eruditske putopisne proze (Hrvatska i druge zemlje, Knjiga o Herceg-Bosni) u kojoj sažima svoje poznavanje povijesti, kulture, umjetnosti, književnosti i jezika. Piše dječje romane, pjesme i priče među kojima se izdvajaju romani protkani poviješću, pučkim legendama i predajama (Grički top, Junačina Mijat Tomić, Katarina) te slikovnice Hej, vatrogasci, požurite (Zagreb 1972, 1977², 1985³), Reponje (1975, 1986²), Biser-voda s Manduševca (Zagreb 1990), Grički top (Zagreb 1990), Hrvatine stoljećima (Zagreb 1992, 1996²). Književne kritike i eseje o etabliranim piscima (A. Kovačiću, J. Pupačiću, N. Šopu) i manje značajnima (Z. Milkoviću, V. Pavloviću) okupio je u zbirkama Zrcala zbilje i Zemlja, jezik, tisak. Kao esejist ne zacrtava eksplicitno vlastitu kritičku teoriju već procjene gradi na poznavanju cjeline hrvatske književnosti, a posebno pjesništva (J. Kaštelan). Priredio je za tisak Izabrana djela Franje Tuđmana (Zagreb 1990), Izabrana djela Marijana Matijaševića (Vinkovci 1994), Sabrane pjesme S. Vučićevića (Zagreb 1994), antologiju srijemskih pisaca Hrvatska riječ u Srijemu (Zagreb—Tovarnik 1995). Pisao je likovne kritike i eseje koje u izboru donosi u knjigama Slike, kipovi, usudi i Pleter oko slike. Sastavio je i popratio predgovorom antologiju hrvatskoga likovnog humora Ples smrti (Zagreb 1975), a autor je i likovne monografije o J. Turkoviću. Pjesme i prozni radovi uvršteni su mu u antologije i panorame A Collection of Modern Croatian Verse (Zagreb 1965), Antologija hrvatske poezije dvadesetog stoljeća (Zagreb 1966), Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva (Zagreb 1970), Naša ljubavnica tlapnja (Zagreb 1992), Antologija hrvatske dječje poezije (Zagreb 1994), Uskličnici (Zagreb 1996), Suvremena hrvatska novela (Zagreb 1997), U sjeni transcendencije (Zagreb 1999). Surađivao je u HBL, Likovnoj enciklopediji Jugoslavije i Enciklopediji hrvatske umjetnosti LZ. Napisao je tekstove monografija Dalmacija (Zagreb 1986, prijevod na engleski, francuski, njemački i talijanski), To je Hrvatska (Zagreb 1991, prijevod na engleski i njemački), Hrvatska (Zagreb 1991, 1992², 1995³, prijevod na engleski, francuski, njemački, španjolski i talijanski), Zagreb i okolica (Zagreb 1999, prijevod na engleski, francuski, njemački, španjolski i talijanski) te studiju Dr. Franjo Tuđman – sinteza teorije i prakse (Zagreb 1999).
DJELA: Groznica. Zagreb 1960. — Zla vojna. Zagreb 1963. — Bedem. Zagreb 1968. — Stanari u slonu. Zagreb 1969 (10 izd. do 1998). — Crna zemlja. Zagreb 1970. — Slike, kipovi, usudi. Zagreb 1972. — Sveti Juraj i zmaj. Zagreb—Duvno 1978. — Podravska legenda. Zagreb 1979. — Zvrkasti kalendar. Split—Duvno 1981. — Junačina Mijat Tomić. Zagreb 1982 (4 izd. do 1998). — Bašćina. Zagreb 1982. — Katarina. Maglaj 1983 (Katarina Kosača. Wuppertal 1995, Kraljica Katarina Kosača. Zagreb 1997). — Hrvatska i druge zemlje. Zagreb 1984. — Pleter oko slike. Zagreb 1985. — Zrcala zbilje. Zagreb 1986, 19962. — Grički top i druge legende iz naših krajeva. Zagreb 1987 (5 izd. do 2001). — Dar Gospodara Tame. Zagreb 1987. — Josip Turković. Zagreb 1988. — Sveti zrak. Klek—Zagreb 1988. — Izabrane pjesme. Zagreb 1988. — Olovna dolina. Zagreb 1989. — Knjiga o Herceg-Bosni. Zagreb 1990. — Zagreb. Zagreb 1990. — Zemlja, jezik, tisak. Zagreb 1990. — Ponor. Zagreb 1992. — Skaska o suživotu. Zagreb 1992. — Đavo u podne. Zagreb 1993. — Nepostojeći hrvatski pisci. Zagreb—Sisak 1993. — Ime zla. Zagreb 1994. — Ježevi u krošnji. Zagreb 1994. — Knjiga, rat, domovina. Zagreb 1995. — Ratna noć. Zagreb 1995. — Istini u oči. Zagreb 1998. — Pabirci s poprišta. Zagreb 1999. — Pleme Kroatana. Zagreb 1999. — Svjetionik. Zagreb 1999. — Pravo na ljubav, pravo na smrt. Zagreb 2000. — Crna zastava. Zagreb 2001. — Hrvatska na stratištu. Zagreb 2001. — Neprohodne magle (s potpunom bibl.). Zagreb 2001.
LIT.: A. Šoljan: Novo ime. Telegram, 1(1960) 22, str. 6. — I. Zidić: Fragmenti poezije. Studentski list, 15(1960) 25, str. 8. — B. Donat: Dubravko Horvatić. Polja (Novi Sad), 8(1962) 61, str. 6. — D. Cvitan: Suvremena hrvatska poezija. Forum, 3(1964) 11, str. 730–779. — B. Donat: Dubravko Horvatić. Riječka revija, 13(1964) 1/2, str. 60–61. — (Osvrti na knj. Zla vojna): Z. Golob, Telegram, 5(1964) 202, str. 5. — Z. Mrkonjić, Slobodna Dalmacija, 21(1964) 14. III, str. 4. — A. Stamać, Studentski list, 19(1964) 6, str. 7. — S. Vučićević, Mogućnosti, 11(1964) 12, str. 1262–1265. — A. Vuletić, Oslobođenje, 21(1964) 8. III, str. 8. — D. Cvitan: Poslijeratni pjesnici. U: Panorama hrvatske književnosti XX. stoljeća. Zagreb 1965, 557–608, 673–738. — M. Raos: Zločesta gerila Dubravka Horvatića. Zadarska revija, 14(1965) 2, str. 155–158. — V. Zuppa: Problem vremena u novijoj hrvatskoj poeziji. Isprika za pjesmu. Zagreb 1966, 29–70. — V. Koroman: Poetska parabola Dubravka Horvatića. Izraz, 12(1968) 5, str. 410–417. — Z. Balog: Poezija igre. Telegram, 10(1969) 503, str. 4. — S. Baur: Neuere kroatische Lyrik. Die Brücke, 1969, 15/16, str. 7–12, 101–102. — S. Vučićević: Predah pred otključanim vratima. Republika, 25(1969) 1, str. 61. — I. Mandić: Zaključane pjesme. Uz dlaku. Zagreb 1970. — V. Pavletić: Protivljenja. Zagreb 1970. — A. Šoljan: Postwar Croatian Poetry. The Bridge, 1970, 19/20, str. 99–104, 106. — V. Zuppa: Lirika i navika. Zagreb 1970, 58–60. — I. Bilankov: Opasna konačnost. Kolo, 9(1971) 4, str. 412–414. — B. Bošnjak: »Besmisleni« dio tvarnosti. Pitanja, 3(1971) 25, str. 608–610. — Z. Markus: Dubravko Horvatić. Crna zemlja. Glas Koncila, 10(1971) 8, str. 14. — Z. Mrkonjić: Pjesma u prozi u suvremenom hrvatskom pjesništvu. Republika, 27(1971) 2/3, str. 137–144. — V. Tenžera: Uporno sviranje na jednoj žici. Vjesnik, 32(1971) 6. IV, str. 8. — B. Glumac: Moja prva ljubavna pjesma. Zagreb 1973, 218–219. — D. Cvitan: »Bašćina«. Republika, 39(1983) 6, str. 113–114; 7/8, str. 182. — I. Mandić: Gola masa. Zagreb 1973. — Ž. Ivanković: Historija i metafizika. Život, 32(1983) 3/4, str. 307–308. — H. Mihanović: Osluškivanje glasova drevnih legendi o iščezloj povijesti. Umjetnost i dijete, 20(1988) 1, str. 33–52. — Ista: Prikriveno lice povijesti. Oko, 16(1988) 423, str. 21. — A. Stamać: Pogovor mrkloj povijesti. U: Izabrane pjesme. Zagreb 1988, 115–162. — H. Pejaković: Trajna dvoznačnost. Dubrovnik, 32(1989) 5/6, str. 220–221. — V. Bogišić: Ulica slikara-pisaca. Danas, 9(1990) 434, str. 47. — B. Donat: Historia – serva ili padrona. Republika, 46(1990) 1/2, str. 82–91. — V. Đekić: Modernističke novele. Novi list, 44(1990) 434, str. 47. — S. Mijović Kočan: O bitnoj liniji pjeva. Republika, 46(1990) 1/2, str. 65–81. — V. Bogišić: Balkon za čitanje. Danas, 10(1991) 475, str. 49. — T. Maštrović: Der kroatische Essay der achtziger Jahre. Most, 1991, 9, str. 7–16, 185–186. — V. Pavić: Putopisi i eseji. Dubrovnik, 2(1991) 3/4, str. 234. — A. Pavešković: Dubravko Horvatić, Olovna dolina. Mosorska vila, 1(1991) 1, str. 162–163. — Isti: Naš obračun s nama. Republika, 48(1992) 9/10, str. 221–223. — G. Bujić: Dubravko Horvatić, Nepostojeći hrvatski pisci. Zadarska smotra, 42(1993) 6, str. 336–338. — B. Donat: Crni dossier. Zagreb 1993, 32. — Ž. Kliment: A mi ćemo opstati. Vjesnik, 54(1993) 19. III, str. 15. — M. Ležaja: Olovna dolina i Dar Gospodara Tame. Ibid., 3. I, str. 23. — I. Božičević: Memoriranje i imaginiranje prošlosti. Republika, 50(1994) 9/10, str. 245–248. — V. Brešić: Horvatić, Dubravko. Zrcalo, 4(1994) 2, str. 178–179. — A. Ka.: »Nepostojeći« postaju »postojeći«. Večernji list, 38(1994) 17. II, str. 27. — I. Mandić: Pisanje nije patriotska dužnost. Nedjeljna Dalmacija, 24(1994) 21. X, str. 29. — F. Šarić: Preobraćeni san, zbunjen zbiljom istog sna. Hrvatska revija, 44(1994) 1, str. 133–142. — K. Banić: Kamenčić u mozaiku. Vjesnik, 56(1995) 12. VI, str. 13. — B. Džebić: Zašto bih bio nepodoban pisac u svojoj državi? (intervju). Vjesnik, 56(1995) 28. I, str. 28–29. — I. Župan: Riječ je akcija (intervju). Slobodna Dalmacija, 53(1995) 9. V, str. 17–18. — B. Donat: The Fantastic in Croatian Literature. U: Croatian Tales of Fantasy. Zagreb 1996, 5–15. — R. Glibo: Novi znakovi na književnoj stazi. Republika, 52(1996) 1/2, str. 288–290. — S. Mijović Kočan: Katastrofičar i nada. Večernji list, 40(1996) 21. I, str. 21. — V. Brešić: Autobiografije hrvatskih pisaca. Zagreb 1997, 1499–1500. — D. Jelčić: Povijest hrvatske književnosti. Zagreb 1997. — Z. Mrkonjić: Obrana poezije. U: Antologija suvremene hrvatske poezije. Zagreb 1997. — T. Čorić: Povijesni romani za mladež. Matica, 48(1998) 2, str. 54–55. — K. Šego: Bosanskohercegovačke teme Dubravka Horvatića. Osvit, 4(1999) 2, str. 35–42. — J. Gluić: Građa iz rata. Slobodna Dalmacija, 57(2001) 30. III, str. 54. — H. Hitrec: Punokrvna, profinjena proza. Hrvatsko slovo, 7(2001) 300, str. 14. — N. Mihanović: Prepoznavanje vrijednosti. Vinkovci 2001.
Patricija Marušić (2002)
