Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

IBLER, Vladimir, pravnik internacionalist (Zagreb, 25. VI. 1913). Unuk književnoga kritičara i publicista Janka. Gimnaziju završio u Zemunu 1932, potom studirao pravo u Beogradu i Zagrebu, gdje je 1937. diplomirao, a 1938. temeljem rigoroza doktorirao na Pravnom fakultetu. Radio kao vježbenik u Kotarskom i Okružnom sudu u Zagrebu i Kotarskom sudu u Rabu 1937–39, bio tajnikom Industrijske komore u Zagrebu 1939–47. God. 1947. izabran za asistenta, 1957. za docenta, 1961. za izvanrednoga i 1965. za redovitoga profesora na katedri međunarodnoga javnoga prava zagrebačkoga Pravnoga fakulteta. Umirovljen je 1983. Specijalizirao se u Hagu, Parizu, Ženevi i Londonu te na sveučilištima, Harvardovu i Columbiji u SAD. Predavao na poslijediplomskom studiju međunarodnoga javnoga i privatnoga prava i međunarodnih odnosa u Zagrebu te u Beogradu, Novom Sadu, Ljubljani, Splitu, Rijeci i Osijeku. God. 1968/69. gostujući je profesor u Institutu za međunarodno pravo u Kielu, 1970. i 1971. u Woodrow Wilson Center u Washingtonu bavio se izučavanjem i izradbom teza o suvremenim pitanjima prava mora, 1973. predavao pravo mora u ženevskom Institut universitaire des hautes études internationales, a 1976. o mirnom rješavanju sporova prema Konvenciji UN o pravu mora u Institutu za međunarodno javno pravo i međunarodne odnose u Solunu. Stalni je predavač diplomatske povijesti i međunarodnoga javnoga prava na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova RH. Uz J. Andrassyja i N. Katičića jedan je od utemeljitelja Instituta za međunarodno pravo i međunarodne odnose Pravnoga fakulteta u Zagrebu (1952), gdje je organizirao i nadgledao sustavno prikupljanje građe za praćenje razvoja običajnoga prava. — U svojem znanstvenoistraživačkom radu I. je razvijao neprekidnu suradnju s praksom. Osobita je bila njegova suradnja s Jadranskim institutom JAZU (danas Jadranski zavod HAZU) u Zagrebu, posebice za priprema nove kodifikacije prava mora koja je uslijedila na konferenciji u Ženevi 1958. Osim proučavanja i znanstvene obradbe svih bitnih tema s područja međunarodnoga prava mora, bavio se tematikom državnih granica, europske integracije, zaključivanja međudržavnih ugovora u svjetlu bečke kodifikacije, internacionalizacije rijeka jednostranim državnim aktima te različitim aspektima djelovanja UN. Osim knjiga, monografija, studija, udžbenika i publikacija, objavljivao je članke i rasprave u časopisima, zbornicima i specijalnim publikacijama Naša zakonitost (1950, 1956–57, 1964, 1974), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1951, 1953–59, 1966, 1973–74, 1980, 1985, 1994, 1998, 2001), Anali Pravnog fakulteta u Beogradu (1953, 1972–73), Jugoslovenska revija za međunarodno pravo (Beograd 1954, 1956, 1958–60, 1962, 1965, 1977, 1979, 1987), Zbornik za pomorsko pravo JAZU (1955, 1957, 1961), Politička misao (1967, 1992–94), Međunarodni problemi (Beograd 1968, 1970, 1975, 1981), The Indian Journal of International Law (New Delhi 1971), Pravnik (1972), Reguliranje međunarodnog režima morskog dna izvan granica nacionalne jurisdikcije (1972), Annales d’études internationales – Annals of International Studies (Ženeva 1973), Recht im Dienst des Friedens (Berlin 1975), Povelja Ujedinjenih naroda (1976), German Yearbook of International Law (Berlin 1977), Thesaurus Acroasium of the Institute of Public International Law and International Relations of Thessaloniki (Solun 1977), Argumenti (1979), Spomenica preminulim akademicima (1980, 1991), Völkerrecht und Rechtsphilosophie (Berlin 1980, 1991), Novo pravo mora (1982), Rad JAZU/HAZU (1982, 1988, 1990, 1992–93, 1996), Pomorski zbornik (1983), Pravo i društvo (1984), Atti del Convegno internazionale (Trst 1985), Prinosi za poredbeno proučavanje prava i međunarodno pravo – Essays on the New Law of the Sea (Zagreb 1985), Adrias (1987–88), Arhivski vjesnik (1989), Buzetski zbornik (1990), Hrvatska i Ujedinjeni narodi (1996), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (1998) i Zbornik Diplomatske akademije (1998–99). — Iblerovo je pionirsko djelo knjiga Međunarodni odnosi (1971), dragocjena je njegova bibliografija znanstvenih radova s područja međunarodnoga prava (1970) s 4035 bibliografskih jedinica objavljenih između 1945. i 1968. Iblerov trajni znanstveni interes je dio međunarodnoga prava, pravo mora, s kojeg je područja već od 1953. objavljivao brojne radove, među kojima Vanjski morski pojas i Podmorski kabeli i naftovodi u međunarodnom pravu (Zbornik za pomorsko pravo JAZU, 1955, 1961), Poštanski brod u međunarodnom pravu za vrijeme mira, Opće običajno međunarodno pravo morskih luka u doba mira te Uz novi Zakon o obalnom moru, vanjskom morskom pojasu i epikontinentalnom pojasu Jugoslavije (Jugoslovenska revija za međunarodno pravo, 1959, 1962, 1965). U njima se trajno provlači teza da je organizacija svijeta nezamisliva bez slobode mora. Kao član izaslanstava sudjelovao je na više konferencija UN o pravu mora. Nakon one u Caracasu 1974. objelodanio je rasprave Anti-Pollution Jurisdiction in the Exclusive Economic Zone and the Freedoms of Navigation (Berlin 1975), Rješavanje sporova i buduća Konvencija o pravu mora (Beograd 1975) i The Importance of the Exclusive Economic Zone as a Non-Resource Zone (Zagreb 1985). Svojim djelom I. se uvrstio u red najvrsnijih hrvatskih pravnika internacionalista, a neki njegovi radovi ostaju nezaobilazni u međunarodnim razmjerima (B. Bakotić i B. Vukas). Objavio je skripta Međunarodno javno pravo (Zagreb 1962), Sloboda mora (Zagreb 1963), Međunarodno diplomatsko i konzularno pravo (Zagreb 1978), Povijesni razvoj prava mora (Zagreb 1979), Mirno rješavanje sporova (Split 1980). Suradnik je Pomorske enciklopedije i Hrvatske enciklopedije LZ te Hrvatskoga leksikona. Član je HAZU (od 1986. izvanredni i od 1991. redoviti), Hrvatskoga društva za međunarodno pravo od njegova osnutka i predsjednik 1987, International Law Association i njegova komiteta za isključivu ekonomsku zonu (od 1987) te Savjeta za granice Vlade RH (od 2001).

DJELA: Diplomatska historija 1814–1871. Zagreb 1960. — Promjene strukture međunarodne zajednice po Povelji Ujedinjenih naroda. Beograd 1964 (franc. prijevod). — Sloboda mora. Zagreb 1965. — Bibliographie des jugoslawischen Schrifttums zum Völkerrecht 1945–1968. Hamburg 1970. — Međunarodni odnosi. Zagreb 1971. — Rječnik međunarodnog javnog prava. Zagreb 1972, 19872. — Međunarodno pravo mora i Hrvatska. Zagreb 2001.
 
LIT.: J. Andrassy: Diplomatska historija 1814–1871. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 11(1961) 1, str. 56–57. — B. Bakotić: Nastava međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ibid., 16(1966) 3/4, str. 441–443. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 2. Zagreb 1969, 40. — B. Mijušković: Rječnik međunarodnog javnog prava. Hidrografski godišnjak, 1971, str. 163–165. — B. Vukas: Bibliographie des jugoslawischen Schrifttums zum Völkerrecht 1945—1968. Politička misao, 8(1971) 3, str. 366–367. — N. Vajić: Bibliographie des jugoslawischen Schrifttums zum Völkerrecht 1945–1968. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 21(1971) 3, str. 523–527. — Pravni fakultet u Zagrebu 1945–1980. Zagreb 1980, 222, 224. — Vladimir Ibler (s bibliografijom). Ljetopis JAZU, 1984, 87, str. 446–447. — B. Bakotić i B. Vukas: Vladimir Ibler — osvrt na život i djelo. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 35(1985) 5/6, str. 531–537. — J. Kovačić i A. Šarić-Radočaj: Popis radova prof. dr. Vladimira Iblera. Ibid., str. 547–553. — Novoizabrani članovi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Vijesti JAZU, 7(1986) 16/17, str. 24. — B. Bakotić: Katedra za međunarodno pravo – povijesna skica. Pravni fakultet u Zagrebu. Prilozi za povijest katedri i biblioteke Fakulteta, II/1. Zagreb 1996, 327.
 
Tatjana Delibašić (2005)