Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

IBRAHIM-PAŠA ALIPAŠIĆ (Skopljak), mutesarif (?, potkraj XVII. ili na poč. XVIII. st. — ?, nakon 1740). Izvorna ga građa uglavnom spominje kao Alipašića, a ljetopisac B. Benić naziva ga Skopljakom. Prve su vijesti o njem iz 1735–36, kada je bio na položaju muhafiza (zapovjednika) trebinjske tvrđave. God. 1737. došao je u pomoć Banjoj Luci, koju je opsjedala austrijska vojska pod zapovjedništvom princa J. F. Hildburghausena. Nakon pobjede nad Austrijancima, za iskazano mu je junaštvo bosanski namjesnik Ali-paša Hekim-oglu (Hećimović) darovao svečanu odoru i promaknuo ga na položaj kliškoga mutesarifa (okružni namjesnik). Na poč. 1738. poslao je Ali-paša dio vojske pod zapovjedništvom Ibrahim-paše i Mehmed-bega Fidahića protiv Austrijanaca u Srbiju, gdje su zauzeli Čačak, Sitnicu i Užice. Od srpnja 1738. i u 1739. Ibrahim-paša je s vojskom više puta provaljivao preko Une u Hrvatsku te se s plijenom vraćao u Bosnu.

LIT.: A. Knežević: Carsko-turski namjestnici u Bosni-Ercegovini (godine 1463–1878). Senj 1887, 63. — S. Bašagić: Kratka uputa u prošlost Bosne iHercegovine (od g. 1463–1850). Sarajevo 1900, 101. — Ć. Truhelka: Nekoliko mlađih pisama hercegovačke gospode pisanih bosanicom iz dubrovačke arhive. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 26(1914) 4, str. 493–494. — M. Prelog: Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, 1. Sarajevo (s. a.), 125. — S. Bašagić: Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini. Zagreb 1931, 32. — A. Handžić: Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paša. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, 1954–55, 5, str. 147–148, 167. — B. Benić: Ljetopis sutješkog samostana. Sarajevo 1979. — N. Lašvanin: Ljetopis. Sarajevo 1981. — H. Kreševljaković: Izabrana djela, 4. Sarajevo 1991, 15. — M. Imamović: Historija Bošnjaka. Sarajevo 1997. — S. S. Hadžihuseinović Muvekkit: Povijest Bosne, 1. Sarajevo 1999.
 
Pejo Ćošković (2005)