Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ILIJIĆ, Grgo (Higlich, Hilijić-Ilijić, Hilijić-Varešanin, Hiljich de Vares, Hiljić, Ilić, Ilijić Varešanin, Ilijić-Varešanin, Zečević; Gregorius), biskup (Vareš, 18. X. 1736 — Kraljeva Sutjeska, 1. III. 1813). U Franjevački red stupio je 1752. u samostanu u Kraljevoj Sutjesci. Filozofsko-teološki studij završio je u Italiji, a potom najprije bio učitelj franjevačkih novaka u Kraljevoj Sutjesci i samostanski vikar. Kao župnik službovao je do 1774. u Kraljevoj Sutjesci, Ivanjskoj, Velikoj, Komušini, Podvučjaku, Bijeloj i Varešu. Tajnikom Provincije Bosne Srebrene bio je za provincijala B. Benića 1774–77. Na preporuku bosanskoga provincijala A. Botoša Okića papa Pio VI. ga je 1783. imenovao provincijalom Bosne Srebrene, čim izborni članovi Provincije nisu bili zadovoljni. Nezadovoljstvo njegovom upravom povećalo se 1784, kada je dokinuo tradicionalna prava isluženim provincijalima da mogu sudjelovati u provincijskim skupštinama. Zbog toga ga je papa suspendirao 1785, ali mu je 1786. na intervenciju Beča dodijeljen naslov isluženoga generalnoga definitora, što mu je omogućilo sudjelovanje u upravljanju Provincijom. Po drugi je put postao provincijalom Bosne Srebrene 1793, a zauzimanjem Botoša Okića i makarskoga kanonika I. J. Pavlovića Lučića, imenovan je 1796. naslovnim ruspenskim (nekadašnja biskupija na području današnjeg Tunisa) biskupom i koadjutorom Botoša Okića te posvećen u Makarskoj 1797. Nakon povlačenja Botoša Okića I. je 1798. imenovan apostolskim vikarom u Bosni i u toj službi ostao do kraja života. Kao biskup napisao je i tiskom objelodanio više pastoralno-teoloških tekstova. Tako je u djelu F. Lastrića Od’ uzame (Mleci 1796) objavio 14 svojih govora namijenjenih bosanskomu puku Kratko nadometnuće u’ knjižice Od’ uzame O. fra Filipa iz Oćevje. Tojest XIV. razlikî, ravnî, i kratkî, govorenjah za pùk priprostiti bosanski, a u Cvitu razlika mirisa duhovnoga (Mleci 1802) T. Babića svoja Četeri govorenja ćudoredna. Napisao je i tiskao više pisama, okružnica i govora: Epistola pastoralis illmi. et revmi. f. Gregorii a Varess, episcopi Ruspensis (Dubrovnik 1797), Epistola pastoralis cum aliis nonnullis litteris circularibus illustris. et reverendiss. domini fratris Gregorii a Varess, episcopi Ruspensis olim coadjutoris et modo vicarii apostolici in Bosna othomana (Padova 1800), Način pribogoljubni za štovati prisveto uznesenje Marijino na nebo (Dubrovnik 1799). Također je tiskao Nauk krstjanski i druge stvari za znati potrebite (Mleci 1804), a u rukopisu mu je ostalo djelo Sveta govorenja prieko ciele godine. Preveo je na hrvatski govore Aleksandra Borgie i tiskao ih u Dubrovniku 1799. pod naslovom Varhu kraljevstva Marijina, govorenja prisv. i pripoš. g. Aleksandra Borgie.

LIT.: I. F. Jukić: Književnost bosanska. Pisci, koji su abecedom pisali. Bosanski prijatelj, 2(1851) str. 88. — I. Kukuljević Sakcinski: Bibliografia hrvatska, 1. Zagreb 1860, 184. — D. Fabijanić: Storia dei frati minori dai primordi della loro instituzione in Dalmazia e Bossina fino ai giorni nostri, 2. Zara 1864, 262. — P. J. Šafařík: Geschichte der illirischen und kroatischen Literatur. Prag 1865, 87. — Š. Ljubić: Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske, 2. Rieka 1869, 473. — M. V. Batinić: Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest viekova njihovog boravka, 3. Zagreb 1887. — J. Matković: Bibliografija bosanskih franjevaca. Sarajevo 1896, 25–26. — M. V. Batinić: Franjevački samostan u Fojnici od stoljeća XIV.–XX. Zagreb 1913, 108, 111. — J. Jelenić: Izvori za kulturnu povjest bosanskih franjevaca. Sarajevo 1913, 61, 63, 65, 73–74, 77, 88, 100, 104–105. — Isti: Kultura i bosanski franjevci, 2. Sarajevo 1915. — Isti: Necrologium Bosnae Argentinae. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 28(1916) 3/4, str. 356. — Isti: Bio-bibliografija franjevaca Bosne Srebreničke, 1. Zagreb 1925, 116–122. — M. Premrou: Serie documentata dei Vicarii Apostolici di Bosna ed Erzegovina 1735–1881. Archivum Franciscanum historicum (Ad Claras Aquas prope Florentiam), 21(1928) str. 583–585; 22(1929) str. 169–170. — J. Matasović: Fojnička regesta. Spomenik SKA (Beograd), 1930, 67, str. 225–227, 241–243, 266, 311. — I. Jablanović: Apostolski vikari u Bosni i Hercegovini (od god. 1735. do god. 1881). Vrhbosna, 52(1938) 6/7, str. 134–135; 8/9, str. 161. — D. Kamber: Poslanice i naredbe fra Grge Ilijića Varešaka bosanskog vikara god. 1797., 1798. i 1799. Ibid., 55(1941) 9/10, str. 188–191. — B. Vrdoljak: Apostolski vikarijat u Bosni 1735.–1881. Visoko 1961. — S. M. Džaja: Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Doba fra Grge Ilijića Varešanina (1783–1813). Zagreb 1971. — Š. Jurić: Croatiae scriptores Latini recentioris aetatis. Zagrabiae 1971. — J. Buturac i A. Ivandija: Povijest Katoličke crkve među Hrvatima. Zagreb 1973. — B. Benić: Ljetopis sutješkog samostana. Sarajevo 1979. — I. Gavran: Uvod. Ibid., str. 12, 14–15. — A. Zirdum: Filip Lastrić – Oćevac 1700–1783. Zagreb 1982. — K. Draganović: Biskup fra Jeronim Lučić (o. 1575–1643) i njegovo doba. Croatica Christiana periodica, 7(1983) 11, str. 54–55, 72, 74. — M. Bogdanović: Ljetopis kreševskog samostana (1765–1817). Sarajevo 1984. — S. M. Džaja: Konfessionalität und Nationalität Bosniens und der Herzegowina. München 1984. — I. Alilović: Biobibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do god. 1918. Zagreb 1986, 48. — I. Gavran: Suputnici bosanske povijesti. Sarajevo 1990. — J. Baltić: Godišnjak od događaja crkvenih svjetskih i promine vrimena u Bosni. Sarajevo 1991. — A. S. Kovačić: Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene. Sarajevo 1991. — M. Vrgoč: Fra Marko Dobretić (1707?–1784.). U: Crtajte granice ne precrtajte ljude, zbornik. Sarajevo—Bol 1995, 850. — V. Koroman: Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovića do danas. Mostar—Split—Međugorje 19962, 8, 257. — A. Zirdum: Pisma bosanskih franjevaca 1850.–1870. Plehan 1996. — F. E. Hoško:Franjevci i poslanje Crkve u kontinentalnojHrvatskoj. Zagreb 2001.
 
Pejo Ćošković (2005)