HORVATIĆ, Stjepan

HORVATIĆ, Stjepan, botaničar (Varaždinbreg, 4. X. 1899 — Zagreb, 29. V. 1975). U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju 1917. i studij prirodnih znanosti 1923. na Filozofskom fakultetu te doktorirao 1927. disertacijom Flora i vegetacija otoka Plavnika. Po diplomiranju gimnazijski je nastavnik u Krku, od 1926. asistent Botaničkog zavoda Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1933. prelazi na Filozofski fakultet u Ljubljani, gdje je najprije docent pa izvanredni profesor botanike i predstojnik Botaničkog instituta i vrta. U Zagreb se vraća 1941. na mjesto redovitog profesora botanike na Veterinarskom fakultetu. Od 1947. je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu profesor sistematske botanike i geobotanike te od 1957. predstojnik Botaničkog zavoda i Botaničkog vrta, a od 1960. i direktor Instituta za botaniku. Umirovljen je 1970. Već za službovanja na Krku zainteresirao se za biljni svijet naših primorskih krajeva što je bilo presudno za njegov znanstveni rad. Bio je među prvim sljedbenicima Braun-Blanquetove fitosociološke škole i zaslužan je za razvitak florističkih i fitocenoloških istraživanja vegetacije. U području floristike istraživao je sistematske odnose nekih polimorfnih taksona, raščlanio tzv. ilirski florni element te utvrdio i opisao niz novih, većinom endemičnih, biljnih svojta naših krajeva, među kojima su najvažnije Aristolochia croatica, Senecio caroli-malyi, Leucathemum croaticum, L. liburnicum, L. rohlenea. Organizirao je izdavanje djela Analitička flora Jugoslavije, prvoga takvog djela koje je obuhvatilo cjelokupnu vaskularnu floru toga područja. Fitocenološki je detaljno istražio močvarnu i vodenu vegetaciju naših kontinentalnih predjela te šumske, livadne, pašnjačke, kamenjarske i ostale biljne zajednice eumediteranskoga i priobalnoga submediteranskog dijela Hrvatske. Znanstvene i stručne članke objavljivao je u časopisima i edicijama Priroda (1923–24, 1928, 1936, 1940, 1943, 1948–49, 1960, 1969, 1971), Acta botanica Croatica (1927–28, 1930–31, 1934–35, 1949, 1957–65, 1967–68, 1970), Šumarski list (1928), Vjesnik ljekarnika (1928, 1931), Ljetopis JAZU (1930–31, 1937, 1939, 1949, 1960), Bulletin international de l’ Academie Yugoslave (1933–34), Arhiv Ministarstva poljoprivrede (Beograd 1934), Österreichische botanische Zeitschrift (Beč 1938), Zbornik Prirodoslovnog društva (Ljubljana 1939, 1941), Hrvatski geografski glasnik (1939), Alma mater Croatica (1941, 1943), Glasnik Biološke sekcije Hrvatskog prirodoslovnog društva (1947, 1950, 1955), Vegetatio (Hag 1954), Biološki glasnik (1955), Angewandte Pflanzensoziologie (Beč 1958), Senjski zbornik (1967–68), Fragmenta floristica et geobotanica (Krakow 1970), Krčki zbornik (1971), Fragmenta herbologica Jugoslavica (1973). Zajedno sa F. Dolenecom napisao je udžbenik botanike (Zagreb 1947; 7 izd. do 1958), a suautor je i Priručnika za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije (Zagreb 1950). Autor je priručnika za određivanje višeg bilja Ilustrirani bilinar (Zagreb 1954) te skripata iz sistematike višeg bilja. Napisao je dijelove o biljnogeografskom raščlanjenju krša u monografiji Krš Jugoslavije (Split 1957) i o fitogeografskim značajkama i raščlanjenju Jugoslavije u djelu Analitička flora Jugoslavije (Zagreb 1967). Bio je redoviti član JAZU od 1973, član više domaćih i međunarodnih društava te 1957–68. glavni urednik časopisa Acta botanica Croatica i član redakcijskog odbora međunarodnih časopisa Vegetatio (Hag) i Excerpta botanica (Stuttgart). Za svoj znanstveni, stručni i nastavni rad primio je mnoga priznanja i nagrade među kojima Nagradu »Ruđer Bošković« 1964. te Nagradu za životno djelo 1973.