JELČIĆ, Josip

traži dalje ...

JELČIĆ, Josip (Gelcich, Gelčić, Gjelcich, Đelčić; Giuseppe), povjesničar (Kotor, 26. XI. 1849 — Gorica, 4. II. 1925). Nakon završene gimnazije u Dubrovniku 1869, kratko službovao u lučkom poglavarstvu. Potom u Grazu diplomirao povijest, zemljopis i talijanski jezik. Od 1876. predavao u Nautičkoj školi u Dubrovniku, od 1904. na tršćanskoj Trgovačkoj i pomorskoj akademiji, a od 1905. do umirovljenja 1909. vodio njezin nautički odsjek. Bavio se poviješću, arhivistikom, paleografijom i epigrafikom te je 1881. imenovan prvim konzervatorom za dubrovačko i kotorsko područje, a 1885. povjerena mu je dužnost inventarizacije i čuvanja gradiva Dubrovačkoga arhiva. Najveći dio raznovrsna znanstvenoga zanimanja posvetio je kulturnoj, političkoj i pomorskoj prošlosti Boke kotorske, Dubrovnika i istočnojadranske obale, o čem je pisao u izdanjima Il Dalmata (1880), Programma dell’ I. r. scuola nautica di Ragusa (1882–85, 1888–89, 1891–94; Izvještaj C. k. nautičke škole u Dubrovniku, 1900–01), Smotra dalmatinska (1889, 1895, 1901), Mitteilungen der K. K. Central-Commission zur Erforschung und Erhaltung der Kunst- und historischen Denkmale (Beč 1891), Archeografo triestino (1903–06) i Spomenknjiga o pedesetoj godišnjici opstanka C. kr. nautičke škole u Dubrovniku (Split 1903); gotovo sve njegove studije tiskane su i kao knjige ili posebni otisci. Napisao je kratku povijest Bokeljske mornarice (1872), prikaz tamošnjih kulturnih, umjetničkih i književnih znamenitosti (1879), političku povijest Boke do 1492 (1880), monografiju o bratovštini Bokeljske mornarice s vrelima (1889) te rad o peraškim jedrenjacima u borbama s gusarima 1693–1755. s popisom potopljenih i zaplijenjenih brodova (1901). Njegova opsežna monografija o razvoju dubrovačkoga pomorstva (1882) napisana je na temelju glavnih propisa kojima je Dubrovnik pravno normirao pomorsku djelatnost. Uz presjek političke povijesti, u knjizi Dello sviluppo civile di Ragusa (1884) donio je sustavni, dobro ilustrirani opis dubrovačkih kulturno-povijesnih i arhitektonskih spomenika. Pisao je o bratovštinama, napose pomorskim, u Dalmaciji (1885), o misionaru i teološkom piscu iz XV–XVI. st., franjevcu Tomi Iliriku (1888, 1903), o dubrovačkim ljevačima topova i zvona, poglavito Ivanu Krstitelju Rabljaninu, znamenitim slanskim pomorcima i sudioništvu dubrovačkih pomoraca i brodova u španjolskoj floti u XVI. st. (1890), o izbjegličkom boravku Piera Soderinija u Dubrovniku i odnosima Republike s njegovom domovinom Firencom (1894) te rasvijetlio okolnosti mletačkoga zadobivanja Dubrovnika na poč. XIII. st. (1906). U zasebnim je studijama obradio povijest pomorskoga školstva u Dubrovniku, Dalmaciji i u Trstu (1901, 1902, 1904), a među prvima bavio se poviješću hrvatskih naseobina na Apeninima (1908). Istražujući dubrovačke i kotorske arhivske izvore, upoznao je srednjovjekovnu povijest Huma, Zete i Albanije; povijesti Zete u doba Balšića posvetio je opsežnu, do danas aktualnu monografiju (1899). Objelodanio je epigrafičke nalaze iz mletačkoga doba s područja Donje Neretve, Dubrovnika i ponajviše Boke (Bullettino di archeologia e storia dalmata, 1881–83), a kao »čuvaoc historičkih i umjetničkih starina« istraživao je ostatke grobišta uz temelje prvoga franjevačkoga samostana na Pilama te o tom izvijestio 1896. Prvi je pristupio stručnomu sjedinjivanju, obradbi i inventarizaciji Dubrovačkoga arhiva i izradio njegov sumarni inventar (Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 1910); ustanovljena struktura i nazivi arhivskih serija vrijede i danas. Objavljivao je i arhivsko gradivo, tako uspomene dubrovačkoga vlastelina Frana Bunića (Archiv für österreichische Geschichte, Beč 1882) i korespondenciju R. J. Boškovića (Rad JAZU, 1887–88; Spomenica Rugjera Josipa Boškovića. Dubrovnik 1911. i Per l’epistolario di Ruggiero Giuseppe Boscovich. Dubrovnik s. a.). Odabrao je i u izdanju Mađarske akademije objavio zbirku izvora o političkim odnosima Dubrovačke Republike s Ugarskim Kraljevstvom Diplomatarium relationum Reipublicae Ragusanae cum Regno Hungariae (Budimpešta 1887; uvod L. Thallóczy), a u izdanju JAZU zaključke dubrovačkih vijeća iz XIV. st. Monumenta Ragusina. Libri Reformationum, 4–5 (Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, 28–29. Zagreb 1896–1897). S I. A. Kaznačićem pokrenuo je i od 1882. uređivao Biblioteku za povijest dalmatinsku (Biblioteca storica della Dalmazia), oko koje su se okupili vodeći dalmatinski povjesničari, a uredio je i drugo izdanje knjige S. Razzija La storia di Ragusa (Dubrovnik 1903) poprativši ga opsežnim predgovorom i kronološkom dopunom dubrovačke povijesti do 1814. — J. je predstavnik erudicijske, »pozitivne« historiografije u njezinu najboljem izdanju. Zbog vrsnoće znanstvenih prinosa bio je cijenjen u stručnim krugovima, primljen u mnoga austrijska i talijanska znanstvena društva, a 1893. izabran za dopisnoga člana JAZU. Vrijednošću i opsegom opusa pripada najvećim povjesničarima hrvatskoga Juga na prijelazu XIX/XX. st. Osim inventara Dubrovačkoga arhiva, sve je radove objavio na talijanskom jeziku potpisujući se talijaniziranim prezimenskim likom. Iako je djelovao u doba nacionalno-integracijskih previranja, njegovi »talijanski osjećaji« nisu utjecali na znanstvenu vjerodostojnost i objektivnost njegova rada. Veći dio bogate knjižnice, uključujući vlastita djela, poklonio je franjevačkomu samostanu sv. Klare u Kotoru. — Njegov otac Vicko (rođ. 1811) potjecao je iz Staroga Grada. Bio je učitelj u Zadru, od 1834. učitelj i od 1838. privatni nastavnik matematičko-nautičkih disciplina u Herceg-Novom, u 1840-ima učitelj i privatni nautički nastavnik u Kotoru. Kao prvi stručni nastavnik predavao u tamošnjoj Nautičkoj školi od otvaranja 1850. do 1876, a 1869. bio joj ravnateljem. Pisao je priloge o kotorskom pomorstvu, pjesme i poučne crtice (Zora dalmatinska, 1844; La Dalmazia, 1845; Glasnik dalmatinski, 1861).

DJELA: La Marinerezza di Cattaro. Trieste 1872. — Le lettere e le arti alle Bocche di Cattaro. Venezia 1879. — Le disgrazie di Gaspare Guzman conte d’Olivarez privato del re Filippo IV (1642–1643). Zara 1880. — Memorie storiche sulle Bocche di Cattaro. Zara 1880. — Delle istituzioni marittime e sanitarie della Repubblica di Ragusa. Trieste 1882. — Giovanni Augusto Kaznačić. Ragusa 1883. — Dello sviluppo civile di Ragusa. Ragusa 1884. — Le confraternite laiche in Dalmazia e specialmente quelle dei marinari. Ragusa 1885. — Fra Tommaso Illirico minore osservante detto da Osimo. Foligno 1888. — Storia documentata della Marinerezza bocchese. Ragusa 1889. — I conti di Tuhelj. Ragusa 1890². — Breve appendice ai documenti per l’istoria politica e commerciale della Repubblica di Venezia dei signori Tafel e Thomas. Ragusa 1892. — Piero Soderini profugo a Ragusa. Ragusa 1894. — A proposito di certi ipogei dissepolti a Ragusa nel novembre MDCCCXCV. Zara 1896. — La Zedda e la dinastia dei Balšidi. Spalato 1899. — Cenni per la storia degli studi nautici a Ragusa. Ragusa 1901. — Navi perastine naufragate e prese dai corsari. Zara 1901. — Cenni per la storia degli studi nautici in Dalmazia. Spalato 1902. — Fra Tommaso Illirico detto da Osimo. Spalato 1903. — La Sezione nautica dell’ I. r. accademia di commercio e nautica di Trieste. Trieste 1904. — Le prigioni della Repubblica di Ragusa. Zara 1905. — Il conte Giovanni Dandolo e il dominio veneziano in Dalmazia ne’ secoli di mezzo. Trieste 1906. — Colonie slave nell’ Italia meridionale. Spalato 1908. — Dubrovački arhiv. Sarajevo 1910.
 
LIT.: La Marinerezza di Cattaro – Cenni storici. Narodni list, 11(1872) 41, Pr., str. 2. — (Prikazi knj. Memorie storiche sulle Bocche di Cattaro): Slovinac, 3(1880) 16, str. 319. — V. Brunelli, La Palestra, 3(1880) 10/11, str. 87–88; 12, str. 95–96; 14/15, str. 120–121. — Š. Ljubić, Viestnik Hrvatskoga arheologičkoga družtva, 3(1881) 2, str. 50–54. — Slovinac, 4(1881) 10, str. 191. — F. Radić: Dello sviluppo civile di Ragusa. Ibid., 7(1884) 11, str. 172–175. — (Prikazi knj. Le confraternite laiche in Dalmazia): Folium dioecesanum, 5(1886) 8, str. 78. — Glas dubrovački, 1(1886) 15, str. 116–117. — B. Benussi, L’Istria, 6(1887) 268, str. 3. — (O zbirci Diplomatarium relationum Reipublicae Ragusanae cum Regno Hungariae): I. Bojničić, Agramer Zeitung, 63(1888) 25, str. 1–2; 26, str. 1–2. — F. Kirchmayer, Smotra dalmatinska, 2(1889) 9, str. 1–3. — C. Jireček: (O zbirci Monumenta Ragusina). Archiv für slavische Philologie (Berlin), 19(1897) 3/4, str. 585–598. — (Prikazi knj. La Zedda e la dinastia dei Balšidi): Carigradski glasnik, 5(1899) 45, str. 2. — Glas Crnogorca (Cetinje), 28(1899) 51, str. 1–2. — U. Inchiostri: F. Serafino Razzi O. P. – La storia di Ragusa. Archeografo triestino, S III, 3(31)(1906–07) 1, str. 204–206. — (Prikazi knj. Colonie slave nell’ Italia meridionale): U. Inchiostri (U. I.), Archeografo triestino, S III, 4(32)(1908) str. 355–356. — S. Trojanović, Srpski književni glasnik (Beograd), 21(1908) 10, str. 783–784. — (O inventaru Dubrovačkog arhiva): Dubrovnik, 20(1911) 9, str. 2. — I. Strohal, Mjesečnik Pravničkoga družtva u Zagrebu, 37(1911) II/5, str. 1047–1049. — L. Vojnović, Savremenik, 6(1911) 8, str. 468–472. — A. Wenzelides, Narodne novine, 77(1911) 176, str. 4. — (Nekrolozi): Dubrovnik, 1(1925) 11, str. 2. — P. Sticotti (P. S.), Archeografo triestino, S III, 12(40)(1925–26) str. 359. — T. K. Popović, Zapisi (Cetinje), 1(1927) 6, str. 350–352. — I. Perić: Historičar Josip Đelčić – istaknuti profesor dubrovačke Nautičke škole. U: 125. obljetnica pomorskog školstva u Dubrovniku 1852–1977. Dubrovnik 1977, 195–200. — S. Ćosić: Povjesničar Josip Gelcich (1849.–1925.), biobibliografija. Dubrovnik, NS 14(2003) 1, str. 91–97. — Vicko. — V. Maštrović: Jadertina Croatica, 1–2. Zagreb 1949–1954. — B. Franušić: Otac i sin Jelčić prvi stručni nastavnici i upravitelji u Nautičkoj školi u Kotoru. Zbornik Fakulteta za pomorstvo u Kotoru, 14(1988) str. 147–149, 153.
 
Stjepan Ćosić (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JELČIĆ, Josip. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/8400>.