Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ILLICH, Ivan (Ilić, Ilič), teoretičar i društveni djelatnik (Beč, 4. IX. 1926 — Bremen, 2. XII. 2002). Gimnaziju polazio u Beču, maturirao 1942. u Firenci, gdje je 1942–45. studirao kemiju. Nakon što je 1950. zaređen u Rimu, 1951. diplomirao teologiju i filozofiju na Papinskom sveučilištu Gregoriani te doktorirao u Salzburgu tezom o filozofsko-metodološkim polazištima A. Toynbeeja. Premda se habilitirao na Sveučilištu u Princetonu, te je godine imenovan kapelanom irsko-portorikanske župe u New Yorku. Na poticaj kardinala F. J. Spellmana postavljen je 1956. za prorektora Katoličkoga sveučilišta u Ponceu, gdje je organizirao pripremne tečajeve za misionare iz SAD i Kanade. Nezadovoljan njihovim predodžbama o Latinskoj Americi, sa suradnicima je 1961. u Cuernavaci osnovao Centro intercultural de documentación (CIDOC), ustanovu za prikupljanje podataka, nakladništvo i upoznavanje s regionalnim prilikama. Nakon što je u tisku kritizirao hijerarhijski ustroj Crkve (The Vanishing Clergyman. The Critic, New York 1967; pretiskano u Metamorfosi del clero, 1968) i – u široj raspravi o neokolonijalizmu – njezin odnos prema Latinskoj Americi (eseji u zbirci Celebration of Awareness, 1970), Kongregacija za širenje vjere pokrenula je protiv njega postupak te je 1969. zatražio laicizaciju. Posvetivši se raščlambi suvremenoga društva, objavljuje svjetski poznate studije. Polazeći dijelom od svojih iskustava u pastoralnom radu, predlaže zamjenu, prema njemu, represivna i neučinkovita školskoga sustava kreativnijom mrežom grupa sa zajedničkim interesima (Deschooling Society, 1971), tumači iracionalnost sve većega utroška energije u prometu i njegov učinak na međuljudske odnose (Énergie et équité, 1973) te, nasuprot industrijskoj i institucionalnoj standardizaciji potreba, promiče povratak kreativnomu radu i humanoj komunikaciji (Tools for Conviviality, 1973). U znanstvenim aparatom bogatijem djelu Medical Nemesis (1975) zauzimao se za deprofesionalizaciju medicine, obrazlažući to njezinim marginalnim uspjehom. Od poč. 1980-ih objavio nekoliko knjiga, svojevrsnih komentara glavnim teorijskim strujama; pisao o povezanosti promjena u rodnim ulogama s pojavom kapitalizma (Gender, 1982), povijesti poimanja vode i okoliša (H2O and the Waters of Forgetfulness, 1985), odnosu pisma, govora i identiteta (ABC. The Alphabetization of the Popular Mind, 1988) te obratu u doživljaju teksta u XII. st. (Du lisible au visible, 1991). Surađivao u časopisima i novinama The Critic, America (New York), Siempre (Ciudad de México), Les Temps modernes (Pariz), Esprit (Pariz), Hastings Center Studies in Ethics (Washington), Philosophica (Gent), CoEvolution Quarterly (Sausalito), Bulletin of Science, Technology, and Society (Thousand Oaks), New York Times, The New York Review of Books, The Saturday Review (New York), Commonweal (New York), Le Monde (Pariz), Le Nouvel observateur (Pariz), The Ecologist (Wadebridge), Resurgence (Kingston, Surrey), The Guardian (London), The Lancet (London), The British Medical Journal (London), New Perspectives Quarterly (Malden), Le Monde diplomatique (Pariz) te zbornicima Powers that Makes Us Human (Chicago 1985), The Development Dictionary (London—New Jersey 1992) i At Century’s End (La Jolla 1995; hrv. izd. Na kraju stoljeća. Zagreb 1999). Predavao je i na sveučilištima u New Yorku (Fordham University), Kasselu, Berkeleyu, Marburgu, University Parku, Philadelphiji, Oldenburgu i Bremenu. Premda neki Illicheve radikalne poglede na institucije drže ponajprije izrazom pobune 1968. i neupućenosti u temeljne tekstove, prevladava stajalište koje njegovu kritiku školskoga i zdravstvenoga sustava svrstava u poticajne prinose sociologiji; teze u svezi s uravnoteženjem razvoja razmatraju se u okviru socijalne ekologije, a u novije se doba koncept mreže kreativnoga učenja povezuje s Internetom. Djela su mu prevedena na više od 25 jezika i objavljena u više izdanja.

DJELA (izbor): America latina. Milano 1968. — Metamorfosi del clero. Vicenza 1968. — Bolivia y la revolución cultural. La Paz 1970. — Celebration of Awareness. A Call for Institutional Revolution (s uvodom E. Fromma). Garden City 1970, London 1971, Harmondsworth 1973, 1976, New York 1983; njem. izd. pod različitim naslovima München 1970, Reinbek 1972 (7 izd. do 1984), München 1996; franc. izd. Paris 1971, 1972; tal. izd. Roma 1973, 1986; srp. izd. Niš 1989. — Deschooling Society. New York 1971, 1983, London 1971, 1972, 1973, Harmondsworth 1976, 1984; franc. izd. Paris 1971, 1980, 1997; njem. izd. München 1971 (4 izd. do 1995), Reinbek 1973 (7 izd. do 1984); srp. izd. Beograd 1972, 19802; tal. izd. Milano 1972 (4 izd. do 1978); indonez. izd. Jakarta 1982. — Ensayos sobre la transcendencia. Cuernavaca 1971. — Énergie et équité. Paris 1973 (skraćeno izd.), 1975; engl. izd. London 1974, New York 1974; njem. izd. Reinbek 1974 (4 izd. do 1979); tal. izd. Milano 1974. — Tools for Conviviality. London 1973, 1979, 1985, New York 1973; izmijenjeno franc. izd. Paris 1973, 1975; izmijenjeno španj. izd. Barcelona 1973; tal. izd. S. l. 1974, Milano 1977, 1978, Como 1993; izmijenjeno njem. izd. Reinbek 1975 (4 izd. do 1986), München 1998. — Medical Nemesis. The Expropriation of Health. London 1975, New York 1976, izmijenjena izd. pod naslovom Limits to Medicine. London 1976, 1995, Harmondsworth 1977; franc. izd. Paris 1975, 1981; njem. izd. Reinbek 1975, izmijenjena izd. 1977 (4 izd. do 1987), München 1995; srp. izd. Beograd 1976; tal. izd. Milano 1977. — Le Chômage créatur. Paris 1977; engl. izd. London 1978. — Disabling Professions (suautor). London 1977, New York 1987; tal. izd. Assisi 1978; njem. izd. Reinbek 1979, 1983. — Shadow Work. Boston 1981; franc. izd. Paris 1981. — Gender. New York 1982, 1983, London 1983; franc. izd. Paris 1983; njem. izd. Reinbek 1983, München 1995. — Vom Recht auf Gemeinheit. Reinbek 1982; srp. izd. Beograd 1985. — H2O and the Waters of Forgetfulness. Reflections on the Historicity of »Stuff«. Dallas 1985, London 1986, Berkeley 1987; njem. izd. Reinbek 1987; franc. izd. Paris 1988; tal. izd. Umbertide 1988. — ABC. The Alphabetization of the Popular Mind (suautor B. Sanders). San Francisco 1988, London 1988, New York 1989; njem. izd. Hamburg 1988; franc. izd. Paris 1990. — Du lisible au visible. La naissance du texte. Paris 1991; njem. izd. Frankfurt am Main 1991; engl. izd. Chicago—London 1993, 1996; tal. izd. Milano 1994. — In the Mirror of the Past. Lectures and Addresses 1978–1990. London 1991, New York 1992; tal. izd. Como 1992; franc. izd. Paris 1994.
 
LIT.: J.-M. Domenach: Illich au Saint-Office. Esprit (Paris), 37(1969) 5, str. 922–924. — J. Davy: The Man Who Wants to Scrap Schools. Observer (London), 180(1971) 24. X, str. 9. — F. Houtart: Eksplozija Crkve. Zagreb 1971, 82. — Illich en débat. Esprit, 40(1972) 3, str. 321–408. — H. Hannoun: Ivan Illich ou l’école sans société. (Paris) 1973. — B. Jackson: An Evening with Ivan Illich. New Statesman (London), 86(1973) 26. X, str. 595–596. — H. Hebert: The Illich Solution. Guardian (Manchester), 153(1974) 28. IX, str. 11. — J. L. Elias: Conscientization and Deschooling. Freire’s and Illich’s Proposals for Reshaping Society. Philadelphia 1976. — G. Weissmann: The Tides of Anti-Science. The Sciences (New York), 17(1977) 1, str. 28–31. — D. Stuparić: Diplomati izvan protokola. Zagreb 1978, 343–344. — V. Cvrlje: Vatikan u suvremenom svijetu. Zagreb 1980. — D. Pitt: Mr. Illich’s Multiplier. The Strange »Death« of the Bureaucratic Organization (s popisom lit. o Illichu). The British Journal of Sociology (London), 31(1980) 2, str. 277–291. — I. Hiti: Ivan Ilich i njegova knjiga »Dolje škola«. Obrazovanje i rad, 20(1986) 1/2, str. 129–135. — N. Nyberg-Sørensen: Gender (prikaz). Acta sociologica (København), 33(1987) 2, str. 219–223. — I. Cifrić: Socijalna ekologija. Zagreb 1989. — Isti: Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb 1990, 16. — T. Paquot: Što se zbiva s Ivanom Illichem? Svesci, 1990, 68/69, str. 112–115. — Symposium on Ivan Illich. U: Europe, America, and Technology. Philosophical Perspectives (s popisom radova o Illichu). Dordrecht—Boston—London 1991, 15–105. — D. Cayley: Ivan Illich in Conversation. Concord 1992. — D. Gabbard: Silencing Ivan Illich. A Foucauldian Analysis of an Intellectual Repression. San Francisco 1993. — H. Lorković: Pedagogija – lukubracije negdašnjeg učenika. Hrvatska revija, 48(1998) 3, str. 605–615. — D. W. Nicholson: The Dominance of Language in the Curriculum. Equity and Excellence in Education (Westport), 32(1999) 3, str. 105–110. — I. Hart: Deschooling and the Web. Ivan Illich 30 Years On. Educational Media International (London), 38(2001) 2/3, str. 69–76. — Ž. Bezić: Dva istaknuta Hrvata. Hrvatska obzorja, 10(2002) 3/4, str. 205–212. — M. Haralambos i M. Holborn: Sociologija. Zagreb 2002. — The Challenges of Ivan Illich. A Collective Reflection. Albany 2002. — (Nekrolozi): I. Bešker, Jutarnji list, 5(2002) 5. XII, str. 34. — I. Š., Vjesnik, 63(2002) 7. XII, str. 17. — S. Šuvar, Hrvatska ljevica, 9(2003) 1, str. 26. — R. Tomić, Vijenac, 11(2003) 237, str. 4.
 
Filip Hameršak (2005)