Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JELIĆ-BUTIĆ, Fikreta, povjesničarka (Banja Luka, 1. VIII. 1934 — Zagreb, 8. IV. 1992). U Banjoj Luci završila gimnaziju 1953. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1958. diplomirala povijesnu grupu predmeta, a na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1975. doktorirala tezom Ustaše i NDH. Od 1958. radila kao kustosica u Zavičajnom muzeju u Bihaću, a od 1962. do umirovljenja 1990. u zagrebačkom Institutu za historiju radničkoga pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest); znanstvena savjetnica od 1987. Tragično preminula od posljedica požara. Bavila se istraživanjem suvremene hrvatske povijesti, posebice nositeljima političkoga života za II. svjetskoga rata. U knjizi Ustaše i Nezavisna Država Hrvatska 1941–1945 (1977) prva je sustavnije istražila nastanak ustaškoga pokreta, njegov razvoj do raspada Kraljevine Jugoslavije, ustroj NDH i njezine vodeće snage. U djelu Hrvatska seljačka stranka (1983) analizirala je djelovanje stranke uoči i za II. svjetskoga rata, proučila organizacijsku strukturu i podijeljenost članova na pristaše politike oklijevanja V. Mačeka i zagovornike pristupanja partizanskomu pokretu te prikazala način na koji se KPH obračunala sa strankom i uspostavila politički monopol. Monografijom Četnici u Hrvatskoj 1941–1945 (1986) obradila je jedan oblik djelovanja velikosrpskoga nacionalizma u Hrvatskoj. Radove je objavljivala u časopisima i zbornicima Putovi revolucije (1963–64, 1966–67, 1969), Prilozi Instituta za istoriju radničkog pokreta Sarajevo (1968), Časopis za suvremenu povijest (1969–71, 1974), Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd 1969), Neretva—Sutjeska 1943 (Beograd 1969), Pregled (1971), Zagreb u NOB-i i socijalističkoj revoluciji (Zagreb 1971), Sisak i Banija u revolucionarnom radničkom pokretu i ustanku 1941 (Sisak 1974), Povijesni prilozi (1982), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest (1988) i dr. Nedovršeno je ostalo njezino istraživanje pokreta »Srbi na okup« (Slobodna Dalmacija, 6–23. X. 1990) kojim je namjeravala prikazati pokušaj odcjepljenja pojedinih kotara od Banovine Hrvatske i Vrbaske banovine te djelovanje društva »Krajina«. Ostavština joj se čuva u knjižnici Hrvatskoga instituta za povijest. Njoj i suprugu Ivanu posvećen je broj Časopisa za suvremenu povijest (1992, 3).

DJELA: Ustaše i Nezavisna Država Hrvatska 1941–1945. Zagreb 1977, 19782. — Hrvatska seljačka stranka. Zagreb 1983. — Četnici u Hrvatskoj 1941–1945. Zagreb 1986. — Potpuniji popis radova u: M. Sentić, Bibliografija radova. Časopis za suvremenu povijest, 24(1992) 3, str. 265–266, 282–285.
 
LIT.: (Osvrti na knj. Ustaše i Nezavisna Država Hrvatska): S. Pešić, Politička misao, 14(1977) 4, str. 684–689. — H. Sundhaußen, Südost-Forschungen (München), 40(1981) str. 425–426. — Z. Čepo: Dva decenija instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske. Časopis za suvremenu povijest, 14(1982) 1, str. 12, 18, 38–39, 44, 52. — I. Jelić: Istraživanje razdoblja 1941–1945. Ibid., str. 86–87. — Biobibliografija radnika Instituta. Ibid., str. 125–127. — F. Mirošević: Hrvatska seljačka stranka. Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1984, 17, str. 246–251. — (Osvrti na knj. Četnici u Hrvatskoj): A. Giron, Jadranski zbornik, 13(1986–89) str. 363–364. — M. P. Radusinović, Istorija 20. veka (Beograd), 5(1987) 1, str. 229–230. — (Nekrolozi): Večernji list, 36(1992) 10. IV, str. 34. — Ž. Krušelj, Vjesnik, 53(1992) 9. IV, str. 9. — M. Valentić, H. Sirotković, D. Pavličević i B. Jandrić, Časopis za suvremenu povijest, 24(1992) 1, str. 317–323. — J. Krišto: Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska 1941.–1945., 1. Zagreb 1998. — H. Matković: Hrvatska historiografija o razdoblju 1918–1945. Historijski zbornik, 52(1999) str. 191–192. — N. Kisić-Kolanović: Povijest NDH kao predmet istraživanja. Časopis za suvremenu povijest, 34(2002) 3, str. 685–686, 704.
 
Stjepan Matković (2005)