JELINČIĆ, Frane

traži dalje ...

JELINČIĆ, Frane, baletan, koreograf i baletni pedagog (Tisno, 5. VII. 1922). Učiteljsku školu završio 1943. u Dubrovniku. God. 1945. bio član baletnoga zbora Narodnoga kazališta u Splitu te baletnoga zbora HNK u Zagrebu gdje je u Ane Roje 1950. završio kazališnu baletnu školu. Istodobno već od 1947. pleše solističke uloge poput Vaclava u Bahčisarajskoj fontani (B. V. Asafjev), zatim i glavne uloge u baletima Trnoružica i Labuđe jezero (P. I. Čajkovski), Šeherezada (N. Rimski-Korsakov), Polovjecki plesovi (A. Borodin) u scenskoj postavi Margarite Froman, koja pridonosi njegovu umjetničkomu razvoju. Na preporuku A. Roje, 1952. dobiva solistički angažman u Ballet Legat u Londonu. Sljedeće godine prelazi u trupu International Ballet Mone Inglesby s kojom nastupa po Španjolskoj i Italiji, a nakon njezina raspuštanja pristupa pariškoj organizaciji za revijske predstave (Général omnium spectacles) te pleše u klasičnom i karakternom programu. Tijekom 1954. nastupa i na europskim turnejama glasovite francuske trupe Janine Charrat. God. 1955. boravi u Zagrebu, pleše ulogu Romea u Romeu i Juliji (S. Prokofjev) i radi kao pedagog baletnoga ansambla HNK. Od 1956. angažiran je u SAD, najprije u New York City Ballet Arts, gdje stječe ugled i kao baletni pedagog, potom u Pittsburghu. Ondje 1957–61. vodi vlastitu trupu i školu u sklopu Playhouse Theatra te postavlja u izvornoj koreografiji balete Discretions of 1860’s (glazba F. Chopin), Indiscretions of 1960’s (na jazz-glazbu), zatim Rapsodiju br. 2 (F. Liszt; prema koreografiji M. Froman) i više kraćih baletnih točaka. Za operno kazalište u Pittsburghu 1959–61. koreografira baletne scene u operama Aida, Traviata i Un ballo in maschera (G. Verdi), Carmen (G. Bizet), Boris Godunov (M. P. Musorgski), a u nekima od tih i pleše. Koreografira i za tamošnje TV programe, a za mnogobrojno slavensko pučanstvo u Pittsburghu osniva i vodi folklornu grupu s kojom odlazi na turneje po SAD. Na poč. 1960-ih kraće je vrijeme pedagog u Robert Joffrey Balletu u New Yorku, a predaje kao gost i na Sveučilištu u Stockholmu. Za boravka u Europi 1961. i 1962. postavlja plesne točke za TV Magazin zagrebačke televizije. U sezoni 1963/64. angažiran je kao baletni majstor i pedagog u Garden State Balletu u Newarku, potom do 1967. u školi i kompaniji Pennsylvania Ballet u Philadelphiji, 1967. u Londonu postaje baletni majstor Festival Balleta i kao gost predaje u Royal Ballet School te u Hamburgu u Baletu Državne opere, a 1968. privremeni je ravnatelj Opera Balleta u Oslu. God. 1970–72. u Zagrebu je ravnatelj Baleta HNK te postavlja balete Multiple Vision (B. Ulrich), Trnoružica (Čajkovski) i Raymonda–suita (A. Glazunov). Vrativši se u SAD, najprije gostuje u San Francisco Balletu, a 1972–79. u Pittsburghu je ravnatelj i baletni majstor Pittsburgh Balleta te gostujući predavač na Point Park Collegeu. Od 1979. predaje na Sveučilištu u Radfordu i u suradnji sa suprugom, balerinom Dagmar Kessler, koreografira za potrebe studija. Vraćajući se više puta u Zagreb, postavio je 1997. u HNK Čajkovskijeva Ščelkunčika. Tijekom baletne karijere (posljednji put plesao 1972) ostvario je mnoge glavne uloge klasičnoga baleta, a cijenjen je bio i kao plesač karakternih uloga i suvremenoga repertoara. Isticao se virtuoznom tehnikom, čistoćom klasičnih linija, poetičkim kreacijama romantičnih likova i temperamentnim, scenski dojmljivim uobličivanjem karakternih.

LIT.: Ž. Slunjski: Plesnim je korakom dvaput obišao svijet. Gloria, 1997, 9. XII, str. 59–61. — 125 godina profesionalnog baleta u Hrvatskoj. Zagreb 2002.
 
Višnja Hrbud (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JELINČIĆ, Frane. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/8479>.