Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

IVAN (Ivan Splićanin; Iohannes), nadbiskup (Split, na poč. XI. st. — Split, nakon 1. X. 1061). Splitskim je nadbiskupom postao kao običan svećenik oko 1050, nakon što je legat pape Lava IX, kardinal Ivan, na crkvenom saboru u Splitu svrgnuo nadbiskupa Dobralja zbog njegova svjetovnjačkoga života (živio je u bračnoj vezi po »običaju istočne crkve«). Za svojega je nadbiskupovanja I. sagradio crkvu sv. Feliksa nad obalom. F. Šišić spominje da je bio u dubokoj starosti kada je na poč. 1060. sudjelovao u radu crkvenoga sabora u Splitu kojemu je u ime pape Nikole II. predsjedao legat Majnard. Na saboru se raspravljalo o odlukama lateranskoga reformnoga koncila iz 1059. i doneseni su zaključci radi jačanja crkvene organizacije i stege, naglašena je dužnost plaćanja crkvene desetine, svećenicima zabranjena ženidba, nošenje duge kose i brade te zaređivanje dok ne nauče latinski. Zaključke je ispravom od 1. X. 1061. potvrdio papa Aleksandar II, a njima se željelo Crkvu u Hrvatskoj što više odvojiti od utjecaja »raskolničkoga« Istoka. Za provedbu zaključaka trebala je odlučna osoba sklona reformama. I. se još za trajanja sabora, čini se, odreknuo nadbiskupske časti i povukao u crkvu sv. Feliksa, pa su okupljeni prelati prije razilaženja za splitskoga nadbiskupa izabrali tadašnjega osorskoga biskupa Lovru. On se s novom čašću spominje u ispravi Petra Krešimira IV. iz 1060. kojom kralj daje povlastice samostanu sv. Ivana u Biogradu i daruje otok Žirje. Spominjanje nadbiskupa Ivana u papinoj ispravi iz 1061. odnosi se na stanje u splitskoj Crkvi u doba održavanja splitskoga sabora, a ne na situaciju s kraja 1061. kada je isprava izdana, a splitska Crkva već imala novoga pastira. I. više nije bio splitski nadbiskup, ali je još bio na životu.

LIT.: F. Rački: Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia. Zagrabiae 1877. — F. Miklošić i F. Rački: Novo nađeni spomenici iz IX. i XI. vieka za panonsko-moravsku, bugarsku i hrvatsku poviest. Starine, 1880, 12, str. 221. — P. Jaffé: Regesta pontificum Romanorum ab condita ecclesia ad annum post Christum natum 1198, 1. Lipsiae 1885, 568, br. 4477. — F. Šišić: Priručnik izvora hrvatske historije, I./1. Zagreb 1914, 232–238. — Isti: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb 1925. — M. Kostrenčić, J. Stipišić i M. Šamšalović: Diplomatički zbornik, 1. Zagreb 1967. — J. Buturac i A. Ivandija: Povijest Katoličke crkve među Hrvatima. Zagreb 1973, 47. — N. Klaić: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb 19752. — I. Ostojić: Metropolitanski kaptol u Splitu. Zagreb 1975, 26. — Toma Arhiđakon: Kronika. Split 1977, 47. — N. Klaić: Povijest Hrvata u srednjem vijeku. Zagreb 1990. — N. Budak: Prva stoljeća Hrvatske. Zagreb 1994. — I. Goldstein: Hrvatski rani srednji vijek. Zagreb 1995. — Hrvatska i Europa, 1. Zagreb 1997.
 
Mladen Švab i Pejo Ćošković (2005)