Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JEMERŠIĆ, Ivan Nepomuk, publicist i političar (Martinišće kraj Velikoga Trgovišća, 17. IV. 1864 — Grubišno Polje, 7. XII. 1938). U Zagrebu od 1875. polazio Nadbiskupsko sjemenište te 1883–87. bogosloviju, nakon čega je zaređen za svećenika. U Grubišnom je Polju bio kapelan 1887–91, potom do 1928. župnik. God. 1937. postao je počasni zagrebački kanonik. Pisao za širi krug čitatelja, a popularnost je stekao djelima Majka u radu za Boga i Hrvatsku ili Dar hrvatskim ženama (1894), Temeljne istine objave božje i razum (1895), Bog i Hrvatska (1896), u kojem je razradio odnos vjere i nacije, te zbirkom pripovijesti Iz života za život (1898), osobito prihvaćenom među hrvatskim iseljenicima u Americi. Djelom enciklopedijskih značajka o općoj i kulturnoj povijesti Hrvata Hrvatski narod. Knjiga za pouku hrvatskom seljaku i prijateljem našega naroda (1898) privukao je pozornost vlasti na čelu s banom K. Khuenom Héderváryjem, te je cjelokupno prvo izdanje zaplijenjeno i uništeno. Nakon izostavljanja zabranjenih dijelova teksta, koji su analizirali aktualne društvene i političke događaje u Hrvatskoj, 1899. objavljeno je drugo izdanje. Svojim je djelima puku želio prenijeti rodoljubnu misao i nadu u bolju budućnost domovine ističući obitelj kao temelj slobodnoga naroda. Svjestan političke, kulturne i gospodarske zaostalosti hrvatskoga društva, zauzimao se za cjelovitost Hrvatske, njezinu slobodu i financijsku neovisnost. Također se zauzimao za jedinstvo oporbe – poznat je njegov teatralni čin na skupu oporbe na poč. 1903. kad je kleknuo pred J. Franka moleći ga da pristane na fuziju oporbenih stranaka. Odbivši te godine ponudu mađarona da im bude zastupnikom, počeo je njegov politički progon te je, kao »protunagodbeni agitator«, zatvoren i osuđen na šest mjeseci zatvora. Nakon povratka u Grubišno Polje, u knjizi Bez slobode (1906) opisao je svoje uspomene na zatvorske dane, kao i previranja na hrvatskoj političkoj sceni s početka stoljeća. Na izborima 1906. bez uspjeha se, kao samostalni kandidat, natjecao u virovitičkom kotaru. Ondje je 1908. i 1911. izabran na listi Starčevićeve hrvatske stranke prava, premda se nije u potpunosti slagao s njezinim programom, o čem je pisao u publikaciji Moje stanovište (1908). Svoje istupe u parlamentu tiskao je u zasebnoj brošuri Govori zastupnika hrvatskoga naroda Ivana Nep. Jemeršića (Zagreb 1910). Nakon I. svjetskoga rata nije istupao u javnosti. Napisao je nekoliko putopisnih djela, a literarni prilozi i osvrti te članci povijesne, političke, filozofsko-teološke i gospodarske tematike objavljivani su mu, među ostalim, u publikacijama Glasnik sv. Josipa (1888–89), Obzor (1889, 1893), Hrvatska (1895, 1899–1903, 1912, 1914–18), Edinost (Trst, 1896), Hrvatska domovina (1896–1900), Hrvatsko pravo (1906–11), Hrvatska zastava (1909–10), Hrvatsko pitanje (1909), Luč (1909), Katolički list (1914), Nezavisnost (1916, 1924, 1938–39), Hrvatska duša (1924–25) i Hrvatski Zagorac (1937–39). S češkoga jezika, kojemu ga je za studija poučavao A. Šenoa, preveo je knjigu Václava Vladivoja Tomeka Povjest kraljevine Česke (1899). Zauzimao se za izgradnju željezničke pruge kroz Grubišno Polje i opći napredak mjesta; ondje je osnovao Hrvatsku seljačku zadrugu 1902. i uredio župnu crkvu. Na svojem posjedu poučavao seljake naprednomu poljodjelstvu te se bavio pčelarstvom. Od 2003. u Grubišnom Polju održava se pjesnički skup njemu u spomen.

DJELA: Majka u radu za Boga i Hrvatsku ili Dar hrvatskim ženama. Zagreb 1894, 18952, 18963 (slov. prijevod Gorica 1896). — Temeljne istine objave božje i razum. Zagreb 1895. — Bog i Hrvatska ili Ozbiljne misli za vjeru i domovinu. Zagreb 1896. — Hrvatski narod. Knjiga za pouku hrvatskom seljaku i prijateljem našega naroda. Zagreb 1898, 18992. — Iz života za život. Zagreb 1898. — Kopnom i morem na Plitvička jezera. Zagreb 1904. — Bez slobode. Ljubljana 1906. — Moje stanovište. Zagreb 1908 (pretisak Grubišno Polje 1997). — Hrvati u Lurdu. Zagreb 1909. — Hrvati u Rimu. Virovitica 1914.
 
LIT.: (Osvrti na knj. Majka u radu za Boga i Hrvatsku ili Dar hrvatskim ženama): S. Korenić, Katolički list, 47(1896) 46, str. 373–374. — M. Stepinac, Ibid., 2, str. 12–13; 3, str. 22–23; 4, str. 29–31. — Vienac, 28(1896) 6, str. 95–96. — »Hrvatski narod« i »Povjest kraljevine Česke«. Ocjene i preporuke. Zagreb 1899. — Ivan. Nep. Jemeršić. Dom i sviet, 16(1903) 4, str. 61, 77, 78. — Svećenici pred sudom. Varaždinski viestnik, 14(1903) 28, str. 5. — S. K.: Ivan Nepomuk Jemeršić. Kalendar »Narodnog lista«. New York 1904, 33–34. — Jemeršić. Živila Hrvatska (kalendar), 11(1904) str. 31, 99–100. — Jemeršićeva knjiga: Bez slobode. (Neke novinske preporuke i ocjene). Zagreb 1906. — I. Peršić: Dva odgovora. Hrvatska sloboda, 2(1909) 2, str. 1–2. — I. Vlašićak: Ivan Jemeršić. Hrvatska duša, 3–4(1924–25) str. 726–731. — A. Katar: Vrlo uvaženi dugogodišnji pčelar. Hrvatska pčela, 48(1928) 2, str. 34–35. — Ž. Harambašić: Posjet teško bolesnom književniku Nep. Jemeršiću. Jutarnji list, 23(1934) 7887, str. 10–11. — I. Zatluka: Ivan Nepomuk Jemeršić. Danica (kalendar), 1934, str. 99–101. — J. Andrić: Hrvatski borac – svećenik jubilarac. Obitelj, 9(1937) 48, str. 883–884. — K. Cvitaš: Proslava 50-godišnjice misnikovanja ovog čelik-Hrvata. Hrvatski Zagorac, 4(1937) 150, str. 2. — (Nekrolozi): Hrvatska straža, 10(1938) 281, str. 4; Hrvatski list, 19(1938) 342, str. 2; Hrvatski Zagorac, 5(1938) 216, str. 5; Katolički list, 89(1938) 50, str. 611. — I. Esih, Obzor, 78(1938) 279, str. 1. — J. Andrić, Obitelj, 11(1939) 1/2, str. 25. — P. Sivjanović: Žilava borba s Khuenom Hedervaryjem. Žumberačke novine, 6(1939) 2, str. 9. — I. Damiš: Domoljubni župnik Ivan Jemeršić Nepomuk (1864–1938). Glasnik HDZ, 1(1990) 19, str. 32–34. — F. Frntić i V. Herout: Vila bilogorska. Grubišno Polje 1995, 17, 58, 77, 79, 85–132. — I. Pejić: U školi života. Marulić, 32(1999) 3, str. 585–593. — S. Matković: Ivan Nepomuk Jemeršić: Moje stanovište. Časopis za suvremenu povijest, 32(2000) 1, str. 207–208. — Isti: Čista stranka prava 1895–1903. Zagreb 2001. — Jemeršiću u spomen. Grubišno Polje 2003.
 
Joško Barić i Iva Mandušić (2005)