IVANČAN, Ljudevit

IVANČAN, Ljudevit, povjesničar (Zagreb, 2. VIII. 1853 — Zagreb, 1. III. 1935). U Zagrebu završio gimnaziju 1870, polazio Nadbiskupsko sjemenište do 1874. te studij završio na Bogoslovnom fakultetu 1875. i bio zaređen za svećenika. U Rimu 1909. stekao doktorat kanonskoga prava. Bio je kapelan u Ivanečkoj Kamenici 1876, vjeroučitelj u Bjelovaru do 1878. i Zagrebu 1878–80. te župnik u Zaboku 1880–95. i Stenjevcu kraj Zagreba 1895–1906. God. 1906. imenovan kanonikom zagrebačke prvostolnice i otad u Kaptolu obavljao više služba. Nakon odluke o rušenju Bakačeve kule, zapadnoga zida zagrebačke biskupske tvrđe, gdje je bila smještena Metropolitanska knjižnica – čemu se uzaludno suprotstavljao – 1906. upravljao je prijenosom knjižnice u kaptolsku kuriju, kbr. 28, te 1916. u zgradu na Marulićevu trgu, kbr. 21. Proučavajući ondje 1910–13. Valvasorovu zbirku bakroreza i drvoreza, od 10 533 grafike atribuirao je 4133 djela 455-erici autora. Kao zamjenik kustosa prvostolnice od 1915. i kustos od 1916. izradio je Inventar riznice zagrebačke katedrale, koji je ostao u rukopisu. Originalni rkp. njegova glavnoga djela Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924, na kojem je radio 1912–24. i dopunjavao ga do kraja života, čuva se u zagrebačkom Kaptolskom arhivu (preslici i prijepisi Ivančanova otipkanoga primjerka dostupni su u više zagrebačkih ustanova). Na temelju arhivske građe i literature, u tom je opsežnom i vrijednom radu prikupio ne samo životopisne podatke o 1168 kanonika nego i mnoge upravne, gospodarske i kulturne podatke o povijesti Kaptola i Zagrebačke (nad)biskupije – područja koje ga je zaokupljalo i u drugim radovima, objavljenim u listovima i periodicima Katolički list (1879, 1913), Agramer Tagblatt (1896), Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva (1898–1900, 1902), Narodne novine (1899), Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva (1900–06, 1931), Agramer Zeitung (1908), Ustavnost (1908), Sv. Cecilija (1920, 1924, 1929), Narodna starina (1925, 1929–31), Stari i novi Zagreb (1925), Bogoslovska smotra (1926, 1928–29, 1931, 1933), Jutarnji list (1926) i Croatia sacra (1931–32). Znatniji su mu radovi tiskani i kao posebni otisci. Njegovi otipkani prijepisi različnih rukopisa, većinom djela zagrebačkoga kanonika T. Kovačevića, pohranjeni su u Kaptolskom arhivu i Arhivu HAZU.