Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ARTNER, Therese von (Tereza), spisateljica i slikarica (Šintava, Slovačka, 19. IV 1772 — Zagreb, 25. XI 1829). Podrijetlom je iz plemićke protestantske obitelji iz bivše Nitranske županije; kći Leopolda, carskog satnika, i Magdalene, rođ. von Hubert. God. 1792. preselila je s roditeljima u Sopron (Ödenburg) zatim je živjela kod grofice Zay i družila se s mnogim književnim ličnostima. God. 1814. sprijateljila se s austrijskom. spisateljicom Carolinom Pichler. Poslije smrti roditelja živjela je kod udatih sestara. Od 1822. je kod sestre u Zagrebu, vjerojatno kao odgojiteljica oficirske djece. U Zagrebu je provela posljednjih sedam godina života, putovala po Hrvatskoj i o tome pisala. — Od rane mladosti bavila se književnošću i slikarstvom. Pisala je na njemačkom jeziku. Prvo tiskano djelo je prigodnica u čast grofice Eleonore Pejačević, bake bana Ladislava Pejačevića (An Eleonore Gräfinn Pejachevich … 1798.). Iste godine objavila je i prvi kazališni komad, pastirsku igru sa zborovima Das Fest der Tugend. God. 1800. objavila je prvu zbirku pjesama (s M. Neumann), uglavnom prijevodâ mađarskih narodnih pjesama (Feldblumen, auf Ungarns Fluren gesammelt von Nina und Theone), a do dolaska u Zagreb još dvije (1806. i 1818) i jednu dramu. Junački ep Die Schlacht von Aspern zabranila je cenzura, pa je djelomično tiskan u publikacijama: Archiv für Geographie, Historie, Staats- und Kriegskunst (1812, 37–39), Carinthia (1812, 15) i Morgenblatt (1820, 20 i 22). Dolaskom u Zagreb nastavlja književnim radom, pa je već 1823. napisala veselu igru u jednom činu Rettung und Lohn (u slavu F. Radivojević) koja je iste godine prikazana u Amadéovu kazalištu i tiskana. U čast 50-godišnjice misništva biskupa M. Vrhovca spjevala je prigodnicu Zur priesterlichen Jubelfeyer … Maximilian Verhovacz von Rakitovecz…, tiskanu u Zagrebu (s. a.) i u Archiv für Geschichte, Statistik, Literatur und Kunst (1826, 17–18), a u povodu Vrhovčeve smrti žalobnicu Am Abend des sechzehnten Decembers 1827, tiskanu u istom časopisu 1828. Za Zagrebačko kazalište napisala je 1824. još dvije drame: Stille Grösse i Rogneda und Wladimir. Knjiga putopisa Briefe über einen Theil von Croatien und Italien an Caroline Pichleropis je njezina putovanja od Zagreba preko Siska, Gline, Topuskog, Ogulina do Karlovca, Plitvičkih jezera i Rijeke (zatim po Italiji) s nizom podataka (nekad i neprovjerenih) o povijesnim i gospodarskim prilikama te o arheološkim i folklornim osobitostima tog kraja. Odlomci putopisa prevedeni su na naš jezik u knjizi U dragom kraju (Zagreb 1942). Opis Lujzijanske ceste objavljen je u listu Illyrisches Blatt (1830). Pretpostavlja se da je knjiga izišla još za autoričina života 1829, iako je na njoj otisnuta godina 1830. A. je pisala i za zagrebačke njemačke časopise Luna i Illyrisches Blatt. Služila se pseudonimom Theone. U pjesmici, koju je u povodu njezine smrti spjevala K. Hoffmann, spomenuto je da se bavila i slikarstvom. — U nas se A. spominje uglavnom kao autorica putopisa što je, nazvan vrijednim prilogom kulturnoj povijesti Hrvatske, iako je pisan bez dubljega poetskog nadahnuća (U dragom kraju).

DJELA: An Eleonore Gräfinn Pejachevich gebohrene Gräfin v. Erdödy. Oedenburg 1798. — Das Fest der Tugend. Oedenburg 1798. — Neuere Gedichte (pseud. Theone). Jena 1806. — Die That. Leipzig—Pesth 1817, Pesth 18202. — Gedichte, 1, 2. Leipzig 1818. — Rettung und Lohn. Zagreb 1823. — Rogneda und Wladimir. Kaschau 1824. — Stille Grösse. Kaschau 1824. — Zur priesterlichen Jubelfeyer Seiner Excellenz des hochwürdigsten Herrn Maximilian Verhovacz von Rakitovecz… am 1. Jänner 1826. Zagreb (s. a.). — Am Abend des sechzehnten Decembers 1827. der Todestag sr. Excellenz... Maximilian Verhovacz… (s. l. et a.). — Briefe über einen Theil von Croatien und Italien an Caroline Pichler. Halberstadt 1830.
 
LIT.: Katherine Hofmann-Blei: Todenkranz an dem Grabe der Verklärten Therese von Artner. Bei Franz Suppan (Zagreb s. a.). — (Therese Artner). Luna Agramer Zeitschrift, 4(1829) br. 99; br. 101 (19. XII). — Karoline Pichler: Denkwürdigkeiten aus meinem Leben, 3. Wien 1844, 17. — Nikola Andrić: Iz njemačkoga Zagreba. Život, 1900, I/1, str. 22–24. — D.: Hrvatska prije sedamdeset godina. Narodne novine, 66(1900) br. 297 i 298. — Velimir Deželić: Iz njemačkoga Zagreba. Zagreb 1901, 26–29. — Dragutin Hirc: Zaboravljen grob. Narodne novine, 76(1910) br. 255–256. — Blanka Breyer: Das deutsche Theater in Zagreb 1780–1840. Zagreb 1938, 51 i 118. — N. K.: U dragom kraju (predgovor). Zagreb 1942, 2–6. — Camilla Lucerna: Therese Artners Grab. Deutsche Zeitung in Kroatien, 1(1941) 9, str. 5; Neue Ordnung, 4(1944) 168, str. 12.
 
Miroslava Despot (1983)