Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JORDAN, Vasilije Josip, slikar (Zagreb, 1. III. 1934). U Zagrebu završio Školu primijenjene umjetnosti 1953 (V. Gliha Selan) i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u klasi Lj. Babića 1958. Potom je samostalni umjetnik u Zagrebu; 1963. studijski boravi u Parizu. Od 1978. docent, od 1985. profesor i od 1996. do umirovljenja 1999. redoviti profesor na ALU u Zagrebu, od 1996. redoviti profesor na ALU u Širokom Brijegu. Vezan uz renesansno-baroknu tradiciju, dosljedan u figuraciji i vrhunskom umijeću, slika tehnikom starih majstora, uglavnom u ulju i temperi, slojevito i chiaroscuro, uravnotežene klasične kompozicije naglašene perspektive. Zaokupljen nostalgijom za djetinjstvom, magičnim svijetom starih fotografija te glazbom, prikazuje svoju intimu, čovjekovu tjeskobu i strah, »istodobno listajući veliku knjigu umjetnosti i mali obiteljski album« (I. Zidić). Od početka je blizak poetici nadrealizma (In aeternum, 1955; Studija/Mrtva priroda, 1956, MSU u Zagrebu; Autoportret, 1956; Pastoralni ciklus, 1957; Žena-katedrala, 1960; Sanjarenje, 1961). Usmjeren prolaznosti i sjećanju, kreće se »od tamnih tonaliteta pesimizma do svijetlih tonova pastoralne nostalgije«. U ranoj tamnoj fazi izražava apokaliptične vizije straha i smrti (Apokalipsa, 1960; Marcia funebre finale, 1960. i Kult apsurda, 1961, obje MSU u Zagrebu; Menažerija, 1961, MG u Zagrebu; Poliptih, 1963; Hereditarnost, 1964). Opus mu se razvija u tematskim ciklusima: Ruševine (1962, 1966, 1971, Bruxelles, Galerie Isy Brachot), Materinstvo (1963), Samotar (1964–65, 1969, 1976, 1980, 1986, 1996), Vremenski zid (1964, 1971, 1973, 1975–77, 1981, 1987), Familija (1967, 1969, 1972, 1974, 1986); za ciklus Genealogija (1967–68) dobio je Nagradu grada Zagreba (1969). Od 1970-ih učestalo se javljaju nove cjeline i motivi: Duše stvari (1970–71), Homo volans (1971, MG u Zagrebu), Odlazeći (1972–76, 1979, 1982, 1987), Jockey II (1973, MSU u Zagrebu), Nosorog (Svetište i nosorog, 1973; Nosorog i muzičari, 1980), Obitavalište (1973, 1976, 1979–1981, 1988, 1993), Ladanje (1974–75, 1980, 1988), Bazeni (1977–78), Biciklisti (1978, 1985, 1987), Antropomorfni pejzaži (1979–81), Djetinjstvo (1979), Muzičari (1979, 1986, 1988, 1994), Stepeništa (1979), Igre (1981), Sustolnici (1982, 1997, 2001), Bezvremeni (2003–04). Prizori ispunjeni tišinom prožeti su osjećajem straha i osamljenosti, ali i tradicije te ljepote. Od sredine 1980-ih bavi se i sakralnim slikarstvom u ulju i kombiniranoj tehnici. Izveo je 14 postaja križnoga puta za crkvu sv. Antuna na Svetom Duhu u Zagrebu (postavljene 1986) te Kristovu proslavu za crkvu sv. Marka u Plehanu. Slike mu se nalaze i u crkvama sv. Franje u Tuzli (Dvanaest apostola) i Šikari kraj Tuzle te u župnoj crkvi u Osoru, a jedna i u vatikanskom Muzeju suvremene sakralne umjetnosti (Via crucis, 1988). U prikazima Kristove muke ostvario je iznimnu izražajnost ljudskoga lika (ciklus Corpus Christi, izložen 1991. u kapeli sv. Dizme u Zagrebu, Nagrada »Vladimir Nazor« 1992; Arma Christi, 2001), pa je svrstan »u red najvećih majstora našeg ekspresionizma« (J. Depolo, 1991). Radi virtuozne i maštovite crteže, u početku razrađene (Dragica, 1958, ugljen), poslije naznačenim oblicima ostvaruje cjelinu (Biciklist, 1987, kreda) te crteže-slike u kombiniranoj tehnici (Ljubavna igra B, Promenada, Sustolnici, sve 1986; Antropomorfni pejzaž, Panopticum Zagrabiensis, Pietà C, Promenada K, sve 1987). Izdao je mape bakropisa Perpetuus Augustus (tekst M. Tomasović, Zagreb 1988), Psalmi (stihovi Dražen Katunarić, predgovor Zdravko Zima, Zagreb 1990) i Kolijevka (tekst M. Kljenak, Zagreb—Klek 1991) te sa suprugom Dragicom Cvek-Jordan mapu serigrafija Memorije (predgovor Depolo, Zagreb 1990). Ilustrirao je dječje knjige (V. Hugo, Kozeta. Zagreb 1968). Izlagao je samostalno u Beogradu (1961, 1963, 1967), Zagrebu (1961, 1967. s I. Lovrenčićem i D. Naumovim, 1972–73, 1975, 1977, 1979, 1982–83, 1985–93, 1996–97, 1999–2003), Novom Sadu (1962, 1972), Splitu (1962, 1982, 1987, 1996, 2000, 2004), Antwerpenu (1963), Skoplju (1964), Parizu (Galerie Lambert 1966, Galerie Isy Brachot 1982), Somboru (1967), Bruxellesu (1968; Galerie Isy Brachot 1974, 1975. s M. Đurićem Dadom, 1978, 1981. s P. Delvauxom, 1983), Vinkovcima (1969, 1976. s D. Cvek-Jordan), Knokke le Zoute (Galerie Isy Brachot 1973, 1976), Crikvenici (1976), Dubrovniku (1979, 1984, 1997), Sankt Gallenu (1980), Stuttgartu (1983), Gornjoj Stubici (1984), Varaždinu (1984, 1991, 1994, 1998), Lausannei (1985–86), Ljubljani (1986, 1994), Opatiji (1986), Padovi (1986–87, 1990, 1992, 1994, 1996), Bologni (1987–96), Rimu (1987), Zadru (1987, 2002), Milanu (1988), Supetru (1988, 1992. s D. Cvek-Jordan, 1995, 2003), Valjevu (1988), Krku (1989), Rijeci (1989), Veneciji (1990), Osijeku (1991, 1995), Beču (1992), Kölnu (1993), Samoboru (1993), Kostanjevici (1994), Mariboru (1994, 1998), Čakovcu (1995), Ninu (1996), a skupno na izložbama ULUH-a (od 1958), NOB u djelima likovnih umjetnika (Beograd 1961 – nagrada, 1971 – nagrada), Biennale mladih (Rijeka 1962 – nagrada, 1964 – nagrada, 1966), Osam slikara (Dubrovnik 1962), Beogradski trijenale (1964 – nagrada, 1967), Bijenale u San Marinu (1965), Bijenale u São Paulu (1965), Zagrebački salon (1965–66, 1969–70, 1972–74), Moderna hrvatska umjetnost (Željezno 1966), Bijenale ilustracija (Bratislava 1967), Izložba mladih (Pariz, Galerie Lambert 1967), Magično-fantastično (Bruxelles 1967), Mediteranski bijenale u Aleksandriji (1967), Suvremena hrvatska umjetnost (Beograd, Zagreb 1967–68), Svjetska izložba u Montrealu (1967), Umjetnička kolonija Rovinj (1968 – nagrada), Zagrebačka izložba crteža (1969, 1993 – nagrada), Znakovi obnove nadrealizma (Bruxelles, Galerie Isy Brachot 1970), Nadrealizam i hrvatska likovna umjetnost (Zagreb 1972), Autoportret u novijem hrvatskom slikarstvu (Osijek, Zagreb 1977), Moderna umjetnost u Hrvatskoj (Mainz 1977), Mrtva priroda u novijem hrvatskom slikarstvu (Osijek 1979), Novi oblici figuracije (Dubrovnik 1979), Refleksi nadrealizma u poslijeratnom jugoslavenskom slikarstvu (Zadar 1980), Lik – figura u novijem hrvatskom slikarstvu (Osijek 1981–82), Izbor djela bolske Galerije (Zagreb 1984), Zbirka Biškupić (Zagreb 1985, 2002), U susret Muzeju suvremene umjetnosti (Zagreb 1986), Nova hrvatska sakralna umjetnost (Rijeka 1991), ALU u Zagrebu (München 1994, Zagreb 1997–98), 125 vrhunskih djela hrvatske umjetnosti (Zagreb 1996). Autor je svečanoga zastora Harmica za HNK u Zagrebu (1999, izveo R. Labaš) te inscenacije Verdijeve opere Simon Boccanegra u tom kazalištu 2003. Objelodanio je članak Prošlost i budućnost nadrealizma (Vjesnik, 1972, 21. XII). Njegovo djelo, svrstavano u magični realizam, metafizičku struju modernoga slikarstva, postnadrealističko, fantastično i oniričko slikarstvo, izdvaja se majstorstvom, izvornošću vizija i osebujnošću likovnoga izraza.

LIT.: K. Ambrozić: Nadrealističke tendencije. Književne novine (Beograd), 12(1961) 157, str. 6. — M. Glavurtić: Vasilije Jordan. Vidici (Beograd), 9(1961) 62/63, str. 8. — B. Kelemen: Apokalipsa Vasilija Jordana. Telegram, 2(1961) 76, str. 5. — R. Putar: Vasilije Jordan, slikar zagonetke života. Kulturni radnik, 14(1961) 12, str. 559–562. — V. Zlamalik: Vasilije Jordan. Bulletin JAZU, 10(1962) 1/2, str. 98–99. — Z. Golob: Vasilije Jordan. Telegram, 4(1963) 28. VI, str. 4. — Ž. Sabol: Tragom nadrealizma. Studentski list, 18(1963) 25, str. 9. — Isti: Dva svijeta Vasilija Jordana. Mogućnosti, 13(1966) 2, str. 203–211. — P. Waldberg: Jordan (predgovor katalogu izložbe u Galerie Lambert). Paris 1966. — V. Maleković: Vasilije Jordan ili melankolija. Vjesnik, 27(1967) 31. I, str. 6. — Z. Rus: Jordan – Lovrenčić – Naumov. Život umjetnosti, 1967, 3/4, str. 117–119. — I. Zidić: Slikar između dvije prošlosti. Telegram, 8(1967) 354, str. 5. — V. Zlamalik: Vasilije Jordan (predgovor). U: Slikarstvo u Hrvatskoj, 6. Zagreb 1968. — J. Bifel: Vasilije Jordan. 15 dana, 12(1969) 3, str. 20–22. — B. Mesinger: Likovne impresije. Vinkovci 1971, 38–40. — J. Uskoković: Vasilije Jordan (katalog izložbe). Zagreb 1972. — J. Baldani: Vasilije Jordan. Čovjek i prostor, 20(1973) 3, str. 24. — V. Maleković: Domišljanje tradicije. Vjesnik, 34(1973) 11. I, str. 9. — P. Vasić: Umetnički život, 2. Beograd 1976. — G. Quien: Vasilije Jordan. Čovjek i prostor, 25(1978) 3, str. 14. — Z. Milčec: Jordanove stube. Večernji list, 23(1979) 15–16. XII, str. 7. — B. Kelemen: Fantastično slikarstvo šestog desetljeća u Hrvatskoj. U: Jugoslovensko slikarstvo šeste decenije (katalog izložbe). Beograd 1980, 83–84, 86. — I. Šimat Banov: Vasilije Jordan. Život umjetnosti, 1980, 29/30, str. 140–147. — J. Depolo, M. Peić, P. Waldberg i dr.: Jordan. Zagreb 1982. — R. Vnuk: Umjetnost je pasija (razgovor). Vjesnik, 44(1983) 22. X, Pr., str. 8–9. — I. Zidić: Jordan, Venecija. Svršetak igre (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1983. — J. Depolo: Za novi pristup Jordanovom slikarstvu (predgovor katalogu izložbe). Gornja Stubica 1984. — Isti: Petorica iz šezdesetih (predgovor katalogu izložbe). Gornja Stubica 1985. — I. Zidić: Jordan. Slike i grafike (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1985. — Isti: Jordan (predgovor katalogu izložbe). Opatija 1986. — D. Barbarić: Refleksije uz slike-crteže Vasilija Jordana (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1987. — Z. Rus: Postojanost figurativnog 1950–1987 (katalog izložbe). Zagreb 1987. — M. Bešlić: Vasilije Jordan. Priča o zaustavljenom vremenu (razgovor). Oko, 15(1988) 417, str. 4–6. — T. Maroević: Jordan (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1988. — J. Depolo: Jordan (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1989. — T. Maroević: Jordan (monografija s iscrpnim popisom lit.). Zagreb 1989. — G. Segato: Slika i sjećanje (predgovor). U: T. Maroević, Jordan. Zagreb 1989. — Z. Zima: Pred zrcalom povijesti. Vjesnik, 49(1989) 25. III, Pr., str. 17. — M. Zinaić: Vasilije Jordan (predgovor katalogu izložbe). Rijeka 1989. — J. Depolo: Na najvišoj razini ekspresivnosti (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1991. — O. Vujović: Vasilije Jordan (razgovor). Kontura, 1(1991) 3, str. 30–31. — M. Baričević: Vasilije Josip Jordan (predgovor katalogu izložbe). Varaždin 1994. — I. Reberski: Moderno slikarstvo i kiparstvo u sakralnoj funkciji. U: Sveti trag. Devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije 1094–1994 (katalog izložbe). Zagreb 1994, 559, 564. — J. Dujmović: VasilijeJosip Jordan (razgovor). Kontura, 5(1995) 41/42, str. 7–10. — K. Prijatelj: Jordan (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1996. — V. Srhoj: Vasilije Josip Jordan. Sjena, san, magla i ništa. Kontura, 6(1996) 45/46, str. 35. — I. Zidić: Granica i obostrano. Studije i ogledi o hrvatskoj umjetnosti XX. stoljeća. Zagreb 1996. — J. Depolo: Figuracije u hrvatskom slikarstvu (1970–1995). Zagreb 1997, 256–264. — S. Špoljarić: Jordan (katalog izložbe s popisom lit.). Zagreb 1997. — Vasilije Josip Jordan. Kazališni zastor Harmica (kazališna knjižica). Zagreb 1999. — Akademija likovnih umjetnosti Široki Brijeg. Široki Brijeg 2001. — V. Srhoj: Grupa Biafra 1970.–1978. Zagreb 2001. — J. Škunca: Slikar nostalgičnih ugođaja. Vjesnik, 62(2001) 7. I, str. 13. — Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu 1907–1997. Zagreb 2002. — Opus Jordan (katalog izložbe). Zagreb 2002. — A. Škunca: Homo volans ili novo kopno (predgovor katalogu izložbe). Supetar 2003. — Ista: Vremeplovom izvan povijesti (predgovor katalogu izložbe). Split 2004.
 
Višnja Flego (2005)