JUHN, Miroslav

JUHN, Miroslav (Jun), publicist i političar (Podgorač, 15. VII. 1897 — logor Jadovno kraj Gospića, VIII? 1941). Brat Hinka, kipara i keramičara, suprug Ine Brode, književnice i prevoditeljice. Klasičnu gimnaziju završio 1915. u Osijeku. Za I. svjetskoga rata mobiliziran i zarobljen na ruskoj fronti, gdje je sudjelovao u Listopadskoj revoluciji. Bio je član Jugoslavenske sekcije agitacije i propagande pri Ruskoj komunističkoj partiji (boljševika) u Moskvi, a vrativši se 1921. u Kraljevinu SHS, pristupio KPJ. Prema literaturi (P. Gregorić, P. Matvejević) nepouzdani su podatci o njegovu studiju. Bio je član Hrvatskoga novinarskoga društva 1922–40; u tom je razdoblju vjerojatno tek dio tekstova objavio pod vlastitim imenom. Pretežno o gospodarskim temama – napose o uzrocima i odjecima svjetske krize te razvoju kapitalističkoga sustava – pisao je u periodicima Zagreber Tagblatt (1923), Morgenblatt–Jahrbuch (1928), Trgovačke novine (1929), Almanah savremenih problema (1933), Jugoslovenska privreda (1933), Jugoslovenski Lloyd (1933–35; odgovorni urednik 1935–36), Književnik (1933–37) i Hrvatska privreda (1938). Objavio rasprave o individualnoj psihologiji A. Adlera (Almanah savremenih problema, 1932; Vidik, 1932, 2) u kojima je, polazeći od stajališta Manesa Sperbera, upozorio na njezinu društvenu i povijesnu uvjetovanost, također o problemu otuđenja i čovjeku kao proizvodu vlastitoga rada u Marxovim ranim djelima (Književnik, 1934, 12), pa ga B. Kovačević i Matvejević drže prethodnikom »praxis-filozofije«. Pod zajedničkim pseudonimom R. P. Junovski, s R. Podhorskym preveo je Lenjinovo Agrarno pitanje (Zagreb 1935). Potkraj života radio je kao privatni činovnik u zagrebačkoj podružnici filmske tvrtke »Metro-Goldwyn-Mayer«. Osim što se spominje kao suradnik ilegalne »Centralne tehnike«, od 1935. bio je član Glavnoga inicijativnoga odbora Jedinstvene radničke partije (poslije Stranka radnog naroda), a od 1937. razvijao je nakladničku djelatnost pri Agitpropu CK KPH. God. 1939–40. sudjelovao je u organizaciji povratka španjolskih dobrovoljaca. Pritvaran 1936. i 1941; u srpnju te godine uhićen u Zagrebu i odveden u logor Jadovno, gdje je, prema Gregoriću, ubijen u kolovozu.