ATLAGIĆ

traži dalje ...

ATLAGIĆ (Alibegović, Atlibegović), bosanska feudalna obitelj od davnine nastanjena u Livnu (Hlivnu), po nekima podrijetlom iz Knina. Ime Atlibegovići dobili su vjerojatno po zaimu (lenskom vitezu) Atli-begu, koji se prvi put spominje 1642. A. su bili livanjski kapetani sve do 1711, kada njihova moć opada i otada su samo zaimi. Junaštvo Atlagićâ opisano je u narodnim pjesmama, a po njima nosi ime Atlagić-Kula, mjesto sjeverozapadno od Benkovca, gdje su imali dvorac. Ranije se mislilo da su u muškoj lozi izumrli 1861, a u ženskoj 1919. Prema novijim istraživanjima, potomci Atlagićâ žive i danas u selu Karakašici kod Sinja, u Zadvarju i u selu Vrtoče kod Bosanskog Petrovca. Obitelj je dala nekoliko istaknutih ljudi. Zulfikar-paša (?–1616) bio je sandžakbeg Kliškog sandžaka 1609–1616, kad ga je dao pogubiti njegov nasljednik Piri Deli-paša. Mehmed-beg je 1662. provalio s kninskim Turcima u Kotare pokraj Zadra. Od 1664. do veljače 1677. bio je kninski kapetan. Sačuvano je njegovo pismo, sročeno ikavicom potkraj kolovoza 1675. u Kninu, dalmatinskom providuru Marinu Zorziju u Zadar u kojemu ga moli da zabrani mletačkim podanicima, koji su obrađivali zemlju u Zemuniku, Poličniku i Islamu, predaju dohodaka sandžakbegu Durakbegoviću, jer je te dohotke sultan darovao njemu. Mehmed-paša (?–1689), najistaknutiji je član Atlagićâ. Bio je sandžakbeg Kliškog sandžaka 1685–1687, bosanski paša 1687/1688. i kninski kapetan 1688. God. 1686. sudjelovao je u sukobu Turaka i Morlaka u Kotarima. Poradi straha s njegovih ponovnih napada generalni providur Girolamo Cornaro predložio je Veneciji 1687. da Mehmed-pašu otruju, što je Venecija prihvatila, ali nije uspjela ostvariti. God. 1686. spominje se pri opsadi Sinja, koji je tada pao u ruke Mlečanima. U dokumentu od 30. III 1688. providur konjice Antonio Zeno javlja u Mletke da Kotarima ponovno prijeti turska opasnost jer za kninskog kapetana dolazi čuveni bivši bosanski paša Mehmed A. Generalni providur Girolamo Cornaro obavještava Mletke 11. IX 1688. da je uspješno zauzeo Knin i zarobio najuglednije turske vođe, koje šalje u Mletke. Među njima je i Mehmed-paša, sin mu Mehmed-beg, sinovac Ali-beg i dr. Prema nekim izvorima, Mehmed-paša je Knin predao Mlečanima bez borbe da se osveti Sijavuš-paši, koji ga je naslijedio u Bosanskom pašaluku. Po jednoj verziji, osumnjičen je za izdajstvo i odveden u zatvor u Prištinu, gdje je umro 1689, a po drugoj, predao se Mlečanima nakon petnaestodnevne hrabre borbe, bio odveden sa sinom Muhamed-begom u zarobljeništvo i umro u Bresci iste godine. Muhamed-beg se 1711. spominje kao livanjski kapetan, posljednji iz obitelji Atlagića. — U svom romanu Put bez sna (1982) Ivan Aralica opisuje Mehmed-pašu Atlagića.

LIT.: Safvetbeg Bašagić: Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini. Zagreb 1931. — Ahmed Aličić: Livanjski bezi Atlagići. Osvit, 1(1942) 15, str. 2–3. — Boško Desnica: Istorija kotarskih uskoka. Beograd 1950, I, 180, 181, 192; 1951, II, 168, 175, 177, 179, 180, 182, 183, 200, 206, 213, 214, 220, 236, 238, 239, 244, 246, 247, 249. — Alija Nametak: Atlagići u povijesti i narodnoj tradiciji. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1964, 42, str. 184–186, 188–190.
 
Anđelka Stipčević-Despotović (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ATLAGIĆ. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/890>.