Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JACOBI, Hosea (Jakobi), nadrabin i vjerski pisac (Jakobshagen kraj Templina, 3. I. 1842 — Zagreb, 21. IV. 1925). Gimnaziju završio u Berlinu, gdje je potom studirao orijentalnu filologiju i povijest. U Halleu je doktorirao 1865. iz filozofije tezom Die Stellung des Weibes im Judenthum. Hebrejske studije, koje je započeo u djeda rabina Mosesa Goldberga, dovršio je također u Berlinu. Na poziv tiskara V. Schwarza došao je u Zagreb 1867. blagosloviti novosagrađenu sinagogu i održati probne propovijedi. Potkraj godine izabran je za zagrebačkoga rabina, u službu je stupio 14. I. 1868, a od 1880. do kraja života obnašao dužnost nadrabina. Djelovao je na vjerskom, odgojnom, prosvjetnom, socijalnom i humanitarnom polju. Reorganizirao je Hevru kadišu (Sveta udruga), utemeljio 1870. Hevru gemilut hasadim (Milosrdna družba) i Hahnasat kalu (udruga za pomoć mladenki), potaknuo 1887. osnivanje Izraelskoga gospojinskoga dobrotvornoga društva Jelene Priester, bio zaslužan za osnutak Doma nemoćnih (1909) i izgradnju nove židovske pučke škole 1893, utemeljio kulturno-prosvjetna društva Literarni sastanci izraelske mladeži (1898) i Hrvatsko-izraelsko literarno društvo (1904), školu Tora-Talmud, Rabinski savez u Hrvatskoj i Slavoniji (1907), kojemu je bio predsjednik sve do nakon I. svjetskoga rata kada je osnovan Savez rabina Kraljevine SHS u kojem je J. izabran za začasnoga predsjednika, i podružnicu Alliance Izraelite u Zagrebu. Zasluge je stekao kao pisac vjeronaučnih knjiga za židovsku mladež, napose onih na hrvatskom jeziku. Prvi je u Hrvatskoj držao propovijedi na hrvatskom jeziku, koji je 1885. uveo u bogoslužje. Tiskao je više svojih govora i propovijedi. Zaslužan za očuvanje identiteta židovske dijaspore u Zagrebu i Hrvatskoj. Svoju novu, hrvatsku domovinu s poštovanjem je isticao kao primjer zemlje u kojoj su Židovi, nasuprot mnogim drugim zemljama, pošteđeni neprijateljstava. U rukopisu mu je ostao srednjoškolski udžbenik Poviest Izraelaca i njihove književnosti (1–2. Zagreb s. a.).

DJELA: Über die Stellung des Weibes im Judenthum, mit besonderer Berücksichtigung der Eheschliessung, wie sie uns in den Schriften des Alten Testaments vorliegt. Berlin 1865. — Biblijska povjestnica. Za izraelsku mladež pučkih i nižih srednjih škola. Zagreb 1884 (4 izd. do 1927). — Derech hakodeš. Katekizam Mojsijeve vjere. Za izraelsku mladež pučkih i srednjih škola. Zagreb 1887 (4 izd. do 1923). — Hebrejska početnica za školu i za samouke. Zagreb 1889, 19072. — Uputa u nauk Mojsijeve vjere. Za 1. razred pučkih škola. Zagreb 1889, 19042. — Potpunija bibliografija u: Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835–1940, 9. Zagreb 1987, 2–4.
 
LIT.: Gr.: (Osvrt na knj. Biblijska povjestnica): Književna smotra, 2(1884) 4, str. 26–27. — Izraelićani u Hrvatskoj. Obzor, 34(1893) 99, str. 1. — (40-godišnjica nadrabina H. Jacobija): Narodne novine, 74(1908) 10, str. 2. — A. Licht, Židovska smotra, 2(1908) 1, str. 7–11. — M. Margel, Ibid., str. 15–19; 2, str. 38–43. — (K 70. rođendanu): M. Margel, Židovska smotra, 6(1912) 1, str. 7–8. — Ibid., 3, str. 43. — (Pedesetogodišnji jubilej): Židov, 2(1918) 1, str. 4; 2, str. 1; 3, str. 4. — (K 80-godišnjici): A. Licht, Židov, 6(1922) 1/3, str. 3. — (Nekrolozi): Die Drau, 58(1925) 92, str. 2; Hrvatska metropola, 1(1925) 10, str. 119–120; Židov, 9(1925) 17/18, str. 1–8, 19, str. 4–5. — Marthef, Narodna židovska svijest, 2(7)(1924–25) 57(321), str. 2. — J. Rendi, Der Morgen, 3(1925) 670, str. 5. — L. Šik, Ibid., 663, str. 5. — Literarni sastanci židovske omladine Zagreb 1898–1928. Hanoar, 2(1928) 6/7, str. 215. — A. Licht: O stogodišnjici rođenja Dra Hozeje Jacobi-ja. Židov, 25(1941) 2, str. 4–5. — Naši portreti. Jevrejski pregled (Beograd), 26(1975) 3/4, str. 22–23. — K. Boechk: Židovska vjerska općina u Zagrebu do 1941. godine. Časopis za suvremenu povijest, 27(1995) 1, str. 43. — M. Gross: Ravnopravnost bez jednakovrijednosti. U: Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb 1998, 118.
 
Mato Artuković (2005)