Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JACOBUS DE CALDERARIUS (Iacobus de Calderariis), zvonoljevač (XVI–XVII. st.). Vodio ljevaonicu zvona u Veneciji. Vjerojatno je obavljao i kiparske ili graverske radove. Između 1589. i 1611. izlio je više zvona za crkve u Istri i na Krku. Ističe se zvono crkve Sv. Trojice u Dobrinju s potpisom na vijencu OPVS IACOBI CALDERARIIS (1604) i reljefima naokolo te monogramom ICF ispod reljefa Majka Božja na crkvi, koji A. Gnirs čita kao Iacobus de Calderariis Fecit te mu pripisuje autorstvo predloška za reljef. Opisana su njegova potpisana zvona iz Vižinade (1589), iz Mluna kraj Buzeta (1600) i Brda (1608), a spominje se zvono s Košljuna (1603) i iz Voza kraj Omišlja (1611). Izradio je 1601. zvono župne crkve Uznesenja Marijina u Rabu urešeno raspećem, likovima svetaca i grbom rapskoga biskupa P. Ciconija, potpisano OPUS IACOBI DE CALDERARIIS DE VURMI. Njegova zvona iz crkve Blažene Djevice Marije uMotovunu (1596) i Ližnjanu (1610) čuvaju se uMuzeju grada Pazina.

LIT.: A. Gnirs: Alte und neue Kirchenglocken. Wien 1917. — F. Bulić: Zvona u Dalmaciji i njihovi lijevaoci. Sv. Cecilija, 14(1920) 2/3 str. 31. — K. Dočkal: Naša zvona i njihovi lijevaoci. Zagreb 1942, 64. — C. Fisković i K. Prijatelj: Albanski umjetnik Andrija Aleši u Splitu i u Rabu. Split 1948, 6. — C. Someda de Marco: Campane antiche della Venezia Giulia. Udine 1961. — M. Domijan: Rab, grad umjetnosti. Zagreb 2001, 111.
 
Višnja Flego (2005)