AUER, Robert

traži dalje ...

AUER, Robert, slikar (Zagreb, 27. XI 1873 — Zagreb, 8. III 1952). Maturirao je u Zagrebu na Trgovačkoj akademiji. Od 1891. do 1894. studirao je slikarstvo u Beču na Kunstgewerbeschule pri Oesterreichisches Museum für Kunst und Industrie i na Akademie der bildenden Künste, kod prof. Christiana Griepenkerla, poznatog slikara povijesnih motiva. U početku boravka u Beču bavio se i glazbom te je javno nastupao. God. 1895. upisuje se na Akademie der bildenden Künste u Münchenu u klasu prof. Karla Marra. Već nakon godine dana vraća se u Zagreb gdje otvara atelijer, a 1897, zajedno sa suprugom slikaricom Leopoldinom Auer-Schmidt, otvara privatnu umjetničku školu, koju, između ostalih, polaze Joso Bužan i Tomislav Krizman. Bio je jedan od osnivača Društva hrvatskih umjetnika (1897). Nakon putovanja u Pariz i Italiju odlazi u svibnju 1902, zajedno sa slikarom Belom Čikošem Sesijom, u SAD na dvije godine. God. 1904. utemeljuje s B. Čikošem Sesijom, R. Frangešom Mihanovićem, O. Ivekovićem, F. Kovačevićem i R. Valdecom hrvatsku sekciju »Lade«, Saveza jugoslavenskih umjetnika, koje je bio i tajnik do 1918. Od 1905. nastavnik je na Kraljevskoj zemaljskoj obrtnoj školi u Zagrebu, a 1908–1918. profesor na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt (poslije Akademija likovnih umjetnosti) u Zagrebu. Dva je puta bio i njezin upravitelj (šk. god. 1908/1909. i 1915/1916). U zgradi Akademije imao je atelijer, iako mu je 1904. arhitekt Viktor Kovačić sagradio kuću i atelijer na Rokovu perivoju. Od 1908. sudjelovao je u stručnim polemikama: prvo u povodu peticije umjetnika na natječaj za izgradnju vladine palače u Zagrebu, zajedno s arhitektom Vjekoslavom Bastlom i slikarom Josom Bužanom (Das Palais der Landesregierung. Agramer Tagblatt, 1908, br. 37), zatim 1909. u povodu natječaja za spomenik J. J. Strossmayeru u Zagrebu (Die bildenden Künstler über die Denkmalsfrage. Agramer Tagblatt, 1909, br. 269) te 1910. u povodu otpuštanja Andrije Milčinovića iz uprave Hrvatskog društva umjetnosti (Naš odgovor. Male novine, 1910, br. 184). God. 1913. sudjeluje u polemici o Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu između Koste Strajnića i arhitekta Rudolfa Lubinskog (Nepozvanom napadaču. Narodne novine, 1913, br. 63). Te prepirke u štampi zaoštrile su se 1919. i 1922. u polemici o slikarevoj ličnosti u povodu njegova umirovljenja na Akademiji (Konfidenti i denuncijanti. Pokret, 1922, br. 212 i 220). Bio je jedan od inicijatora osnutka Pripomoćne zadruge likovnih umjetnika u Zagrebu, koja je djelovala 1935–1941, organizirajući izložbe pod nazivom Zadružni salon. Djelovanje te zadruge kritizirao je Krsto Hegedušić (Almanah savremenih problema, 1936. i list Ars 37). — Po povratku u Zagreb nakon Münchena, A. pristupa krugu umjetnika hrvatske moderne koji su se okupljali oko Vlaha Bukovca. U to vrijeme radio je i na Bukovčevu zastoru Hrvatski preporod za HNK u Zagrebu. U vrijeme boravka u SAD upoznao je niz gradova, izlaže i prodaje svoje slike, uspostavlja kontakte s tada slavljenim slikarima Arthurom von Ferrarisom, Alfonsom Muchom i dr. Zajedno s Čikošem Sesijom, nakon povratka iz SAD, restaurira freske u crkvi Sv. Katarine u Zagrebu. Auerovo slikarsko djelo obilježeno je najviše studijima ženskog akta, zatim portretima (naslikao ih je oko 250 u zemlji i inozemstvu), figuralnim kompozicijama, crkvenim slikama i dekorativnim panoima, a poslije i pejzažima. Izlagati je počeo još za studija 1894. u Beču. Te se godine pojavljuje i prvi put na zagrebačkoj likovnoj sceni te od tada izlaže na skupnim izložbama: Hrvatska narodna umjetnička izložba, Zagreb 1894/1895; Secession, München 1895; Milenijska izložba, Budimpešta 1896; Umjetnički bazar, Zagreb 1896; Međunarodna umjetnička izložba, København 1897; I izložba Društva hrvatskih umjetnika, Zagreb 1898/1899; Izložba umjetnosti i umjetnog obrta naroda Austro-Ugarske Monarhije, Petrograd 1899; Svjetska izložba, Pariz 1900 (odlikovanje »Honorable mention«); VII izložba Društva hrvatskih umjetnika, Sušak, Varaždin 1901; Izložbe Društva umjetnosti, Zagreb 1902, 1905, 1906, 1909, 1911, 1913; X izložba »Manesa« (hrvatski umjetnici), Prag 1903; I jugoslovenska umetnička izložba, Beograd 1904; Izložbe Saveza jugoslavenskih umjetnika »Lada«, Sofija 1906, Zagreb 1908, 1912; IV jugoslovenska umetnička izložba, Beograd 1912; Umjetnička izložba, Zagreb 1912/1913; Međunarodna grafička izložba, Zagreb 1914; Pola vijeka hrvatske umjetnosti, Zagreb 1938/1939; Izložba jugoslavenskih slikara, Liverpool 1939; Izložba »Jadranske straže«, Zagreb 1940; Ausstellung kroatischer Kunst, Berlin 1943; IV izložba hrvatskih umjetnika u NDH, Zagreb 1944. God. 1917. izlagao je s velikim uspjehom u Beču; jedna njegova slika otkupljena je za Wiener Künstlerhaus. Samostalno je izlagao u Zagrebu 1917, 1926, 1927, 1930, 1933. — Od samog početka Auerovo realističko slikarstvo izraz je erotskih ideja kojima daje simboličko značenje sa sintetičkim oblicima, promatranim subjektivno i dekorativno ostvarenim. Tako osjećajni i idejni svijet spaja akademskom kompozicijskom shemom. U početku slika antičke teme pod utjecajem Alme Tademe (Rimljanka 1896?, Svečani dan 1898) i one suvremene u duhu simbolizma (Magla 1898?, Prijateljice 1900?, Kraljica ruža 1902), kao i secesionističke dekorativne panoe (Japanka 1901?, Cvjećarica 1902?). Po povratku iz SAD postupno napušta čvrste oblike kojih je površine uljepšao bojom, da bi slobodnijim potezima kista analizirao ženski akt u erotičnim pozama pod raznim, često ružičastim osvjetljenjima (Danae 1933, Crna koprena 1933).

LIT.: Argus: Agramer Künstler-Silhouetten. Agramer Tagblatt, 12(1897) 294, str. 4. — Hrvati na Kopenhagenskoj izložbi. Hrvatska (Zadar), 12(1897) 11, str. 164–165. — Robert Auer. Hrvatski salon 1898, 1898, 2, str. 23. — Hrvatski umjetnici i pariska izložba. Život, 1900, II/4, str. 150. — Otto Kraus: Die Wanderausstellung des Künstlervereines. Agramer Zeitung, 76(1901) 130, str. 1–3. — Čikoš in der Schweiz und in Pompeji. Agramer Tagblatt, 17(1902) 273, str. 7. — Kroatische Maler in Amerika. Die Drau, 35(1902) 142, str. 8. — Vladimir Lunaček: Izložba Družtva umjetnosti. Vienac, 34(1902) 36, str. 563–564. — Izidor Kršnjavi: Pogled na razvoj hrvatske umjetnosti u moje doba. Hrvatsko kolo, 1(1905) str. 300 i 304. — -e-: Kod Roberta Auera. Obzor, 47(1906) 46, str. 4. — Robert Auer. Vienac, 2(1911) 4, str. 101–102. — Kosta Strajnić: Iz Umjetničkoga salona. Hrvatski pokret, 9(10!)(1913) 16, str. 2–3. — Isti: Neumjetnički ispadi. Ibid., 63, str. 3. — Isti: Gospodi Robertu i Rudolfu. Ibid., 65, str. 2–3. — Auswärtige Erfolge eines Zagreber Künstlers, Agramer Tagblatt (več. izd.), 32(1917) 319, str. 4. — Vladimir Lunaček (V. L.): Izložba radirunga A. Šimona. — Slika Roberta Auera. Obzor, 58(1917) 60, str. 2. — Izidor Kršnjavi: Bukovčeve tri slike i jedna Auerova kod Trpinca. Jutarnji list, 7(1918) 2425, str. 5–6. — Boško Novaković: Izložba zagrebačke Umetničke škole. Književni jug, 1(1918) 214, str. 151–152. — Die Affäre des Professors Robert Auer. Agramer Tagblatt, 34(1919) 25, str. 4. — P. S., dobrovoljac: Konfidenti i denuncijanti. Pokret, 2(1922) 205, str. 2. — Isti: Slika jednog slikara. Ibid., 215, str. 3. — Kosta Strajnić: Slika jednog slikara. Ibid., 228, str. 3. — Franjo Deak (-Dr. F. D.-): Ausstellung Prof. R. Auer. Zagreber Tagblatt, 41(1926) 60, str. 9. — Izidor Kršnjavi: Posljednje umjetničke izložbe. Vijenac, 4(1926) VI/6, str. 156–157. — Isti: Robert Auer. Ibid., VI/11–12, str. 311. — Vladimir Lunaček: Grafičke i druge izložbe. Obzor, 67(1926) 107, str. 2–3; 111, str. 2–3; 117, str. 1–2. — Franjo Deak (Dr. R D.): Ausstellung Prof. Robert Auer. Morgenblatt, 42(1927) 324, str. 6. — Vinko Jurković: U dva salona Ullrich. Slobodna tribuna, 7(1927) 741, str. 6. — Kazimir Krenedić (Dr. K-ć): Izložba prof. Roberta Auera. Novosti, 21(1927) 323, str. 6. — Sa izložbe prof. Rob. Auera. Svijet, 2(1927) IV/21, str. 442. — Franjo Deak (Dr. Dk.): Izložba slika prof. Roberta Auera. Slobodna tribuna, 11(1931) 902, str. 6–7. — Isti (Dr. D.): Izložba slika prof. Roberta Auera. Danica, 3(1933) 112, str. 8. — Josip Draganić: Kriza u našem slikarstvu. Novosti, 27(1933) 354, str. 34–35. — Ivo Franić: Izložba slika Roberta Auera u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu kao retrospektivno sjećanje na dugogodišnji rad. Narodne novine, 99(1933) 246, str. 4. — Hijacint Petris: 60-godišnjica Roberta Auera. 15 dana, 3(1933) 19, str. 340–341. — Sa izložbe prof. Roberta Auera povodom 60-godišnjice njegova života. Svijet, 8(1933) 16/18, str. 354–355. — Ivo Šrepel (Ivo Š-l.): Tri slikarske izložbe. Jutarnji list, 22(1933) 7813, str. 7. — Krsto Hegedušić: Negativne pojave našeg likovnog života. Almanah savremenih problema, 1936, str. 195–228. — Isti: Likovna grupiranja u Hrvatskoj. Ars 37, 1(1937) 1, str. 9; 3/4, str. 109–111. — Žarko Harambašić (ha): Uz izložbu likovnih umjetnika u Zagrebu: Razgovor s hrvatskim umjetnikom Robertom Auerom. Jutarnji list, 30(1941) 10 474, str. 12. — Ljubo Babić: Umjetnost kod Hrvata. Zagreb 1943, 128. — Matko Peić: Hrvatski umjetnici. Zagreb 1968, 116.
 
Vladimira Tartaglia-Kelemen (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

AUER, Robert. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/899>.