Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JAKUB-PAŠA (Derviš Jakub-paša Bošnjak, Jakub-paša Bošnjak, Dervīš Ya‘kūb-Pāšā, Hadum Jakub-paša), bosanski namjesnik, veliki vezir i pjesnik (?, o. pol. XV. st. — Solun, nakon 10. IV. 1510). Podrijetlom je najvjerojatnije iz Bosne, odakle je kao dječak odveden na dvor sultana Mehmeda II. Osvajača. Poslije ga je sultan oslobodio i poslao u sjeverni maloazijski grad Amasyu za pomoćnika i savjetnika princu Bajazidu (poslije sultan Bajazid II). Ondje je na njega snažno utjecao Bajazidov učitelj Mevlana Mīrem-čelebija te u njem pobudio zanimanje za sufijski misticizam. Nakon Bajazidova dolaska na vlast obnašao je više dužnosti. Na položaju beglerbega maloazijske pokrajine Rūma spominje se 1484–85, potom 1486. kao sandžakbeg Aydina (stari Tralles jugoistočno od Smirne) i 1488. kao karamanski beglerbeg. Prema nekim vijestima, po vlastitoj je želji upućen u Bosnu nakon smrti Sinan-bega 1490. i na njegovu se položaju spominje u ljeto 1491. Došavši u Bosnu, stao je poticati upade turskih četa u hrvatske zemlje, a sam je poveo vojnu protiv Jajca te tom prigodom zauzeo grad Vinac (Kozoruwar) na Vrbasu. U ožujku je 1492. Dubrovčanima (nazivaju ga vrhbosanskim sandžakbegom) poslao prigodne darove, pa su i oni odlučili njega obdariti. God. 1493. raspolagao je izvrsno naoružanom i dobro organiziranom vojskom s kojom je odlučio u pljačkaškom pohodu preko hrvatskih zemalja prodrijeti sve do habsburških posjeda. U srpnju je opsjedao Jajce, opustošio njegovu okolicu i u kolovozu produžio prema Uni i Kupi te preko hrvatskih krajeva udario na Kranjsku i Štajersku robeći i paleći do Celja, Ptuja i Maribora. Ondje ga je štajerski kapetan Jakov Szekely prisilio na uzmak pa se s bogatim plijenom počeo vraćati u Bosnu pustošeći hrvatske krajeve. Došavši do Modruša, dao je spaliti naselje ispod grada i katedralnu crkvu, a grad teško oštetio. Ondje je doznao da mu je hrvatska vojska pod zapovjedništvom bana E. Derenčina odlučila zapriječiti povratak u Bosnu. S njom se sukobio 9. IX. 1493. na Krbavskom polju pod gradom Udbinom i teško ju porazio. Sultan ga je nagradio bogato i postavio 1494. za rumelijskoga beglerbega. God. 1498. imenovan je trećim vezirom, 1499. zapovijedao je turskom vojskom u borbama za Lepanto (Návpaktos), na poč. 1500. imenovan je velikim vezirom i u pohodu zauzeo mletačka uporišta Modon i Koron na Peloponezu. Nakon pohoda vraćen je 1501. na položaj trećega vezira, ali je zbog zdravstvenih razloga u ljeto 1502. otpušten te se oporavljao na svojem posjedu u Edirneu. Poslije je postavljen za solunskoga sandžakbega i ondje ostao do kraja života. Za službovanja u Bosni sagradio je 1491/92. u sarajevskoj Magodi manju džamiju (mesdžid) oko koje se poslije razvila gradska četvrt (Mahala Jakub-pašina mesdžida). Džamiji je ostavio rudnike željezne rude i topionice u Varešu te neka zemljišta u Sarajevu. Nad glavnim ulazom bio je natpis koji je vjerojatno uništen u požaru 1697, a novi je, rekonstruiran pri obnovi na osnovi izvornoga, glasio: »Neka je ova bogomolja sa srećom svakome otvorena u ime jedinoga Boga. Dobrotvor Jakub-paša. U godini 897«. Pri rušenju bogomolje 1936. nestao je i natpis. J.-p. podizao je građevine i u drugim mjestima (džamija u Solunu). Poznat je i po pjesmi (kasida) u kojoj je opjevao svoju pobjedu na Krbavskom polju uspoređujući je s onom Murata I. na Kosovu. Podatke o broju zarobljenih i poginulih Hrvata i Ugra sa 6500 – prema ugarskim izvješćima – povećava na 9500 poginulih i 10 000 zarobljenih. Na kraju pjesme za sebe kaže: »Ja sam bosanski sandžak-beg Derviš Jakub«.

LIT.: I. Kukuljević Sakcinski: Listine hrvatske, 1. Zagreb 1863, 155. — I. Tomašić: Chronicon breve Regni Croatiae. Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, 9(1868), str. 23–24. — A. Knežević: Carsko-turski namjestnici u Bosni-Ercegovini (godine 1463–1878). Senj 1887, 13–17. — F. Šišić: Bitka na Krbavskom polju (11. rujna 1493). Zagreb 1893, 15–16, 18–23, 26, 29, 34, 42–43. — Đ. Šurmin: Hrvatski spomenici, 1. Zagreb 1898, 376. — S. Bašagić: Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (ad g. 1463–1850). Sarajevo 1900, 22–23, 177. — S. Kemura: Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 22(1910) 2/3, str. 209–210. — Ć. Truhelka: Tursko-slovjenski spomenici dubrovačke arhive. Ibid., 23(1911) 3, str. 327, 345–346. — L. Thallóczy i S. Horváth: Codex diplomaticus partium Regno Hungariae adnexarum. (Banatus, castrum et oppidum Jajcza). Budapest 1915. — L. Thallóczy: Povijest (banovine, grada i varoši) Jajca 1450–1527. Zagreb 1916, 133. — M. Prelog: Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, 1. Sarajevo (s. a.), 21–23. — F. Spaho: Jedan turski dokumenat o krbavskoj bitci 1493. Napredak, 6(1931) 1/2, str. 11. — G. Elezović: Turski izvori za istoriju Jugoslovena. Brastvo, (Beograd), 26(1932), str. 88–90. — A. A. Olesnicki: Bezimeni turski ljetopisac o bojevima Turaka sa Hrvatima godina 1491. i 1493. Rad JAZU, 1933, 245, str. 210–219. — Isti: K historiji krbavskog razboja. Hrvatska revija, 7(1934) 1, str. 32–34. — Isti: Krbavski razboj po Sa’d-ud-Dinu. Nastavni vjesnik, 43(1934–35) 6/10, str. 185–208. — M. S. Traljić: Džamije i mesdžidi kojih je u Sarajevu nestalo. Muslimanska svijest, 1(1936) 20, str. 20. — F. Šišić: Rukovet spomenika o hercegu Ivanišu Korvinu i o borbama Hrvata s Turcima (1473–1496). Starine, 1937, 38, str. 137, 145, 148, 160. — A. A. Olesnicki: Bošnjak Hadum Jakub, pobjednik na Krbavskom polju g. 1493. Rad JAZU, 1938, 264, str. 123–160. — A. Aličić (A. A.): Primjeri. El-Hidaje, 6(1942–43) 10/11, str. 298. — H. Kreševljaković: Vareš kao glavno središte gvozdenog obrta u Bosni i Hercegovini do 1891. Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu, 54(1942) str. 412, 451. — M. Šahinović Ekremov (M. Š. E.): Veliki vezir Hrvat Jakub paša. Nova Hrvatska, 2(1942) 299, str. 6. — M. Mujezinović: Nekoliko nevjerodostojnih turskih natpisa u Sarajevu. Naše starine, 2(1954) str. 217, 220. — M. Sekulić: Bitka na Krbavskom polju. Vojno delo (Beograd), 7(1955) 4, str. 61–71. — H. Šabanović: Postanak i razvoj Sarajeva. Radovi Naučnog društva NR BiH, 13(1960) 5, str. 100–101. — Isti: Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. Sarajevo 1973, 49–55. — J. von Hammer: Historija turskog (osmanskog) carstva, 1. Zagreb 1979, 263, 265–266. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 4. Zagreb 1980, 228–233, 239. — F. Nametak: Književnost bosanskohercegovačkih Muslimana na turskom jeziku do XVII stoljeća. Godišnjak Instituta za jezik i književnost u Sarajevu, 11(1982) str. 128. — Govori protiv Turaka. Split 1983, 313–320. — H. Reindl: Männer um Bāyezīd. Berlin 1983. — L. Hadžiosmanović i S. Trako: Tragom poezije bosanskohercegovačkih Muslimana na turskom jeziku. Sarajevo 1985, 47, 49. — H. J. Kissling: Dissertationes Orientales et Balcanicae collectae, 2. München 1988. — F. Nametak: Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku. Sarajevo 1989. — H. Kreševljaković: Izabrana djela, 2–3. Sarajevo 1991. — S. Kovačić: Bitka na Krbavskom polju u povijesti hrvatskoga naroda. Hrvatska obzorja, 1(1993) 2, str. 386–388. — M. Kruhek: Sraz kršćanstva i islama na Krbavskom polju 9. rujna 1493. godine. Riječki teološki časopis, 1(1993) 2, str. 243–246, 248–252, 254–260, 265–269. — Isti: Krajiške utvrde i obrana hrvatskog kraljevstva tijekom 16. stoljeća. Zagreb 1995. — T. Raukar: Krbavska bitka u hrvatskoj povijesti. Vjesnik HAZU, 4(1995) 6/7, str. 17–21. — M. Mesić: Hrvati na izmaku srednjega vijeka. Slavonski Brod 1996, 19, 84–85. — M. Imamović: Historija Bošnjaka. Sarajevo 1997. — Krbavska bitka i njezine posljedice, zbornik. Zagreb 1997, 19–20, 23, 67, 75–77, 93, 164–168. — F. Nametak: Divanska književnost Bošnjaka. Sarajevo 1997. — Dž. Alić: Devetnaest stoljeća Bosne. Sarajevo 1998, 174–176, 179–180. — I. Mažuran: Hrvati i Osmansko Carstvo. Zagreb 1998. — M. Mujezinović: Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, 1. Sarajevo 19982, 89–90. — S. S. Hadžihuseinović Muvekkit: Povijest Bosne, 1. Sarajevo 1999. — N. Moačanin: Hrvatska i Osmansko Carstvo. U: Hrvatska i Europa, 2. Zagreb 2000, 64. — M. Bojić: Historija Bosne i Bošnjaka (VII –XX vijek). Sarajevo 2001. — L. Crijević Tuberon: Komentari o mojem vremenu. Zagreb 2001. — J. Rattkay: Spomen na kraljeve i banove Kraljevstava Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Zagreb 2001.
 
Pejo Ćošković (2005)