Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JAMBREŠIĆ, Andrija (Jambressich; Andraš, Andrea, Andreas), pisac i leksikograf (Cesarska Ves kraj Klanjca, 20. IX. 1706 — Varaždin, 13. III. 1758). Gimnaziju pohađao u Varaždinu (M. Vanino) i Zagrebu (F. Fancev). Isusovački novicijat započeo u Beču 1724. Nakon studija filozofije u Trnavi 1726–29, predaje godinu dana u zagrebačkoj gimnaziji, a iduće godine u varaždinskoj. God. 1731–35. studira teologiju u Grazu, 1735–36. u Judenburgu obavlja treću kušnju kao polaznik zagrebačkoga filozofskoga studija. Filozofiju, teologiju i kanonsko pravo predavao na visokim isusovačkim učilištima u Zagrebu (1736–42, 1744–48, 1750–53), Gorici (1742–44) i Trnavi (1748–50), gdje je vjerojatno doktorirao iz filozofije i klasične književnosti te obnašao dužnost dekana na pravnom i filozofskom fakultetu. Bio je upravitelj velike đačke kongregacije u Zagrebu 1745–47. te od 1753. upravitelj Zakmardijeva konvikta i savjetnik rektora u Varaždinu. — Suautor je četverojezičnika Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica locuples (1742), za koji je građu skupio i djelomice za tisak priredio F. Sušnik. Djelo je bilo namijenjeno učenicima i studentima, a izrađeno je na temelju padovanskoga izdanja Calepinusova latinskoga rječnika, latinsko-njemačkoga rječnika Adama Friedricha Kirscha i latinsko-mađarskoga rječnika Ferenca Pápaia Páriza. U povijesti hrvatske leksikografije zauzima istaknuto mjesto po koncepciji i načinu obradbe. Latinske su riječi rastumačene hrvatskim, njemačkim i mađarskim istoznačnicama, bogato frazeološki potkrijepljene primjerima iz djela klasičnoga i srednjovjekovnoga latiniteta te novijim znanstvenim i strukovnim nazivcima. Zemljopisna imena i etnici dijelom su obrađeni kao enciklopedijske natuknice. Rječnik je bogat novotvorenicama, prevedenicama i kovanicama tipičnim za kajkavski književni jezik XVII. st., ustaljen u djelima J. Habdelića, N. Krajačevića, I. Belostenca, M. Šimunića. Otisnut je tek djelomice reformiranom kajkavskom grafijom (suprasegmentalno označivanje inicijalnih š i ž pred vokalima), kakvu je J. bio predložio 1732. u svojem pravopisnom priručniku Manuductio ad Croaticam orthographiam. Baveći se pravnom problematikom, izradio je priručnik o hrvatskom državnom pravu Municipale Croatiae jus, commentario illustratum (s. a.). Pripisivalo mu se autorstvo sažetka Álvaresove gramatike Syllabus vocabulorum grammaticae Emmanuelis Alvari in Illyricam sive Croatis et Sclavonibus vernaculam conversorum (Zagreb 1726, 17352), ali je vjerojatnije da mu je autor Sušnik ili Habdelić. O djelima Index rerum Croaticarum et Germanicarum cum brevi introductione ad linguam Croaticam (Zagreb 1738, novo izd. vjerojatno objavljeno 1765. kao Nemske skole navuk, 1815. kao Kroatisch-deutsches Vocabularium ili 1821. Vocabularium Croatico-Germanicum) i Divus Ivo, oratione panegyrica (Trnava 1750) postoji samo pisani spomen.

DJELA: Manuductio ad Croaticam orthographiam. Zagrabiae, Typis Joannis Bapt. Weitz, 1732, 1745 (?; pod naslovom Manuductio ad Croaticas dictiones debite scribendas. Typis et sumptibus Joannis Baptistae Weitz). — Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica, et Hungarica locuples. Zagrabiae, Typis academicis Societatis Jesu, per Adalbernum Wilh. Wesseli, anno 1742 (pretisak Zagreb 1992). — Municipale Croatiae jus, commentario illustratum. Zagrabiae (s. a.).
 
LIT.: T. Mikloušić: Izbor dugoványh vszakoverztnéh za haszen, y razveszelénye szluséchéh. Zagreb 1821, 94. — P. J. Šafařík: Geschichte der illirischen und kroatischen Literatur. Prag 1865, 282, 314–316. — I. Milčetić: O Andriji Jambrešiću. Vienac, 19(1887) 10, str. 158–159; 11, str. 172–175; 12, str. 187–190; 13, str. 206–207; 15, str. 235–238. — V. Dukat: Jambrešićev »Lexicon Latinum«. Rad JAZU, 1905, 162, str. 192–234. — Isti: Prinosi za biografiju Andrije Jambrešića. Ljetopis JAZU, 1919, 34, str. 113–115. — F. Fancev: O autorstvu i postanju rječnika »Lexicon latinum… Zagrabiae 1742«. Južnoslovenski filolog (Beograd), 1922–23, 3, str. 11–25. — V. Dukat: O vrelima Jambrešićeva rječnika. Nastavni vjesnik, 33(1924–25) str. 17–20, 54–58. — Isti: Sušnik ili Jambrešić. Ibid., 35(1926–27) str. 370–373. — F. Fancev: Sušnik autor, Jambrešić redaktor-izdavač rječnika od g. 1742. Ibid., 36(1927–28) str. 66–68. — Isti: Dokumenti za naše podrijetlo hrvatskoga preporoda (1790–1832). Građa za povijest književnosti hrvatske, 1933, 12, str. 14, 23, 24. — M. Vanino: Andrija Jambrešić (1706–1758). Biografski podaci. Vrela i prinosi, 1934, 4, str. 100–107. — I. Balentović: Andrija Jambrešić. Obzor, 76(1935) 107, str. 2. — M. Vanino: Sušnik-Jambrešićev rječnik (1742.). Napredak (kalendar), 25(1935) str. 46–57. — Isti: Četiri rječnika – četiri kulturna djela. Kalendar Srca Isusova i Marijina, 1940, str. 220–225. — Isti: Uz dvjestogodišnjicu Sušnik-Jambrešićeva rječnika (1742.). Život, 23(1942) 2, str. 178–190. — S. Musulin: Hrvatska i srpska leksikografija. Filologija, 2(1959) str. 47–49. — V. Bazala: Preteče, osnutak i razvoj sveučilišta u Zagrebu do 1918. godine. Zbornik za historiju školstva i prosvjete, 1965, 2, str. 74. — K. Georgijević: Hrvatska književnost od XVI do XVIII stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni. Zagreb 1969. — M. Vanino: Isusovci i hrvatski narod, 1–2. Zagreb 1969–1987. — V. Horvat: Fonetika i u Hrvatskoj. Hrvatska revija (München—Barcelona), 37(1987) 3, str. 562. — J. Vončina: Jezična baština. Split 1988, 279–282. — V. Bockholt: Sprachmaterialkonzeptionen und ihre Realisierung in der kroatischen und serbischen Lexikographie. Essen 1990, 457–464. — A. Šojat: Latinsko-hrvatsko-njemačko-madžarski rječnik Franje Sušnika i Andrije Jambrešića. U: A. Jambrešić, Lexicon Latinum. Dodatak. Zagreb 1992, str. III–XXVIII. — S. Žepić: Njemački dio Sušnik Jambrešićeva rječnika »Lexicon Latinum«. Ibid., str. XXIX–L. — I. Nyomárkay: Mađarska građa u Jambrešićevu rječniku. Ibid., str. LI–LIII. — V. Horvat: Uz pretisak Sušnik-Jambrešićeva rječnika. Marulić, 26(1993) 1, str. 134–136. — A. Jembrih: Kajkavski stihovi u Sušnik-Jambrešićevu rječniku (1742.). Gazophylacium, 1(1993) 1/2, str. 128–133. — A. Šojat: Hrvatski jezik u Sušnik-Jambrešićevu rječniku (1742.). Croatica, 23–24(1993) 37/39, str. 359–365.
 
Klara Pranjko (2005)