Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

AUGUSTIN, Juraj, inženjer, graditelj (Zagreb, 14. IX 1833 — Zagreb, 4. I 1917). Sin Jurja, ljekarnika, i Julijane. Srednju školu završio je u Zagrebu, a tehniku 1854. na Visokoj tehničkoj školi (Die technische Hochschule) u Beču. Od 1854. do 1857. službuje u Zemaljskom ravnateljstvu za građevine u Zagrebu; 1857–1864. sudjeluje pri gradnji austrijskih južnih željeznica u Ugarskoj i Hrvatskoj, posebno na dijelu pruge Zagreb-Sisak. God. 1864. imenovan je prvim civilnim inženjerom u Zagrebu te iste godine otvara i poslovnicu za sve tehničke, građevne, obrtničke i prometne poslove. Da bi upoznao municipalnu građevnu službu, radio je 1865–1867. kao županijski inženjer u Križevcima. Od 1867. do 1876. zaposlen je kao nadinženjer pri ugarskim državnim željeznicama; bio je vrhovni nadzornik na gradilištu željeznice Karlovac–Rijeka (1869–1873), a sudjelovao je i pri gradnji nekih željezničkih pruga u Ugarskoj. God. 1876. imenovan je predstojnikom Odsjeka za javne gradnje i komunikacije Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu i na tom je mjestu ostao do umirovljenja 1909. Bio je član Družtva inžinira i arhitekata i njegov prvi predsjednik 1884/1885. — Već je 1877, kao kraljevski građevni savjetnik i predstojnik vladinoga građevnog odsjeka proveo prvu reorganizaciju javne tehničke službe u Hrvatskoj i osigurao joj ravnopravni položaj u zemaljskoj upravi. Drugom reformom 1894. modernizirao je tehničku službu te ujedno podigao ugled staležu tehničara i inženjera i uredio položaj civilnih inženjera založivši se za donošenje statuta za civilne tehničare. Za njegove uprave u Građevinskom odsjeku Kraljevske zemaljske vlade izgrađene su u Hrvatskoj mnogobrojne javne gradevine. Tada su uređene ili nanovo izvedene sve važnije ceste, izgrađeni mostovi (kod Ormoža, Podsuseda, Morovića, Siska, Ogulina itd.), izgrađeni vodovodi (u Ogulinu, Crikvenici, Kraljevici, Novom Vinodolskom), vodogradnje (na Dravi, Savi, Lonji, Vuki i Sunji), uređena je bujica kod Senja te obalne utvrde (u Zemunu, Slavonskom Brodu, Sremskoj Mitrovici i Sisku). Izrađena je regulatorna osnova za Zagreb te za mnoge gradove i mjesta u Hrvatskoj, generalna osnova za kanalizaciju Zagreba i za regulaciju potoka Medveščaka. Pod njegovom su upravom također građene više pučke škole u Ogulinu, Koprivnici, Virju i drugdje, te crkve, župni dvorovi, bolnica u Pakracu, Zavod za umobolne u Stenjevcu i većina važnih zgrada kulturnog i javnog značenja u Zagrebu. Napisao je Izvješće o vodograđevinah, sastavljeno na temelju izviđanja i proučavanja vodograđevinah u Njemačkoj godine 1888. i uz to tiskao hrvatsko-njemački i njemačko-hrvatski Riečnik Izvješću o vodograđevinah (Zagreb 1888). Prigodom gradnje Zavoda za umobolne u Stenjevcu objavljena je njegova rasprava Zavodi za umobolne. Opis gradnje i uređenja kr. zemaljskoga zavoda za umobolne iz Hrvatske i Slavonije u Stenjevcu sa primjedbama o postupanju sa bolesnicima u takovom zavodu (Viesti Družtva inžinira i arhitekata, 1901, 7, 8). Za svoj rad odlikovan je Viteškim redom Franje Josipa i Redom željezne krune III razreda (1878), a za projekt željezničke mreže u Srbiji, koji je izradio 1879, odlikovan je komanderskim križem Srbskog reda Takovskog. Prilikom odlaska u mirovinu odlikovan je naslovom dvorskog savjetnika. Bio je počasni građanin Siska i Križevaca.

LIT.: Pèrvi hèrvatski civil-ingenieur u Zagrebu. Narodne novine, 30(1864) 282, str. 3. — Kamilo Bedeković: O razvitku građevinah u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji za posljednjih 50 godinah. Viesti Družtva inžinira i arhitekata, 12(1891) 4, str. 34, 45. — Fünfundzwanzig Jahre Ausgleich (II. Das Bauwesen). Agramer Zeitung, 68(1893) br. 260. — Juraj Augustin. Gospodarski i vinogradarski kalendar, 3(1895) str. 85–86. — Juraj Augustin kr. odsječni savjetnik i građevni nadsavjetnik. Vijesti Družtva inžinira i arhitekata, 22(1901) 5, str. 87–89. — Umirovljenje i odlikovanje. Ibid., 30(1909) 4, str. 76. — Juraj Augustin. Narodne novine, 83(1917) 4, str. 5.
 
Božena Šurina (1983)