HUML, Václav

traži dalje ...

HUML, Václav, violinist i pedagog (Beroun, 18. IX. 1880 — Zagreb, 6. I. 1953). Studirao 1893–99. na Konzervatoriju u Pragu u O. Ševčika. U sezoni 1902–03. bio koncertnim majstorom filharmonije u Lavovu i članom njezina kvarteta s kojim je nastupao u Lavovu i drugim austrijskim i ugarskim gradovima. U Zagrebu je od 1903. najprije učitelj violine, a 1905–14. i komorne glazbe u glazbenoj školi HGZ (osim 1914–16. kada je mobiliziran). God. 1921–53. profesor je violine na Muzičkoj akademiji, predavao je i komornu glazbu te 1924–51. bio pročelnikom gudačkog odjela (za rata umirovljen). U Zagrebu je koncertirao solistički 1903–18. i u komornim sastavima 1904–26, posebice u triju s H. Mihalovićem i J. Tkalčićem te u kvartetu s U. Fabbrijem, L. Miranovim i M. Grafom. Suosnivač je i prvi violinist Zagrebačkoga kvarteta (1919–20). Svirao je 1908–12. u orkestru HNK, 1909/1910. bio i koncertnim majstorom. Djelujući u Zagrebu kao violinski pedagog 50 godina, utemeljio je tzv. Zagrebačku violinističku školu (prvotno poznata kao Humlova škola), koju zasniva na metodi Ševčika i potom upotpunjuje iskustvima L. Auera i K. Flescha. U Humlovoj je metodi težište na usavršavanju violinske tehnike, postizanju čistoće intonacije, na preciznosti i strogoj disciplini te na virtuozitetu. Svojom je sustavnošću, upornošću i predanošću pedagoškom radu odgojio naraštaje violinista, koncertnih solista, komornih i orkestralnih glazbenika te pedagoga (više od 200 učenika) među kojima se izdvajaju Z. Baloković, Lj. Dobrony, J. Klima, L. Miranov, I. Pinkava, Marijana Schön, Renata Senečić, Lj. Spiller, A. Szegedi, M. Šlik, Zlata Špehar, S. Šulek, Z. Topolski, M. Žepić. Privatno je poučavao Doru Pejačević i R. Matza. Bio je članom žirija na međunarodnim violinističkim natjecanjima Wieniawski u Varšavi 1935, u Beču 1937, u Pragu 1947. Redigirao je Sonatu za violinu i klavir F. Dugana st. i obradio glasovirsku Dragu priču B. Kunca za violinu i glasovir. S Lazarom Marjanovićem priredio je Izbor etida, 1–2. Beograd 1950. Čini se da je jedina sačuvana snimka Humlova sviranja gramofonska ploča s Bach–Gounodovom Ave Marijom (uz Irmu Pollak, o. 1910). Od 1953. HGZ dodjeljuje Nagradu »Václav Huml« najboljim gudačima među diplomantima zagrebačke Muzičke akademije, a od 1977. u Zagrebu se održava kvadrijenalno Međunarodno violinističko natjecanje »Václav Huml«.

LIT.: Cecilijanski koncerat u hrvatskom zem. glasbenom zavodu. Obzor, 44(1903) 269, str. 3. — M. Nehajev (Nv): (O koncertu M. Šlika, orkestra Muzičke akademije, V. Rosenbeŕg-Ružića, V. Humla i L. Holuba). Agramer Tagblatt, 33(1918) 305, str. 5. — Ž. Hirschler: Das Klavier-Trio. Agramer Tagblatt, 36(1921) 58, str. 5. — Z. Stahuljak: Zagrebačka violinistička škola. Muzika, 15(1970) 2, str. 74. — Memorijal Vaclava Humla. Zagreb 1973. — R. Lorković: Vaclav Huml i zagrebačka violinska škola 1903.–1953. Tonovi, 15(2000) 1, str. 34–38. — Z. Stahuljak: Vaclav Huml utemeljitelj Zagrebačke violinističke škole. Cantus, 2000, 106, str. 36–38. 
 
Nada Bezić (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HUML, Václav. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/91>.