Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JANKOVIĆ DARUVARSKI, Antun (Jankovich, Jankovics, Janković, Jankovits; Antal), veliki župan (Pečuh, 5. V. 1729 — Budim, 16. VIII. 1789). Pravo i filozofiju studirao na nekoj isusovačkoj akademiji u Ugarskoj oko 1750. Zauzimanjem pokrovitelja J. A. Ćolnića, 1754. postao odvjetnikom Virovitičke županije. God. 1756. promaknut je u bilježnika, 1758. u podžupana Požeške županije, a 1760. proglašen kr. savjetnikom. Za zasluge u javnom djelovanju 1765. stekao pridjevak Daruvarski (de Daruvár), nakon što je prema ždralu iz obiteljskoga grba promijenio naziv mjesta Podborja u Daruvar (ždralov grad ili dvor). Postao 1767. članom novoosnovanoga Hrvatskoga kraljevskoga vijeća i njegovim savjetnikom za pitanja svilarstva i upravljanja pobožnim zakladama. Kako je sjedište Vijeća prvotno bilo u Varaždinu, 1768. primljen je među varaždinske građane. God. 1770–85. bio je veliki župan Požeške županije. U međuvremenu mu je 1772. dodijeljen nasljedni grofovski naslov, 1781. stekao je naslov tajnoga savjetnika, a 1782. imenovan je prisjednikom Stola sedmorice u Budimu, kojemu je predsjedao od 1787, kada je imenovan i kr. tavernikom. Bio je član više kraljevskih povjerenstava. God. 1778. predsjedao je pravoslavnomu sinodu i sastavio novi pravilnik kojim je dvor želio regulirati obavljanje nekih obreda u pravoslavnoj crkvi, 1781. u Srijemskim Karlovcima nadgledao izbor metropolita Mojsija Putnika, a 1784. aradskoga i bačkoga biskupa. Zauzimao se za pripajanje Banata Ugarskoj. Sudjelovao je u smirivanju protuugarskoga seljačkoga ustanka u Transilvaniji 1784–85. i o njemu proveo uspješnu istragu, zbog čega je 1785. bio odlikovan Srednjim križem Reda sv. Stjepana i nagrađen naslovom kr. rizničara. Potkraj života obnašao dužnost velikoga župana Srijemske županije. Pokopan je na obiteljskom imanju Csepreg u Županiji Vas. — Zauzimao se za razvoj svilarstva, ovčarstva i voćarstva moderniziravši slavonska vlastelinstva Pakraca, Sirača i Daruvara te cijelu Požešku županiju, u kojoj je 1759. dao izgraditi popločanu cestovnu mrežu. Kako bi ubrzao gospodarski razvoj, naseljivao je svoja vlastelinstva i davao povlastice obrtnicima, manufakturistima i poljodjelcima iz njemačkih država te Češke i Ugarske. Obnovio je daruvarske toplice 1772. i učinio ih poznatim lječilištem. Njegov dvorac sa 60 soba u Daruvaru, koji je gradio 1771–77, ubrajao se među najljepše u Monarhiji, a umijeće njegova upravljanja županijom i znatne promjene uočili su i pohvalili već suvremenici. Prirodoslovci M. Piller i L. Mitterpacher posvetili su mu spis Iter per Poseganam Sclavoniae provinciam mensibus Junio, et Julio anno 1782 (Budim 1783), a pjesnik J. Krmpotić spjevao opsežnu prigodnicu Radost Slavonie nad priusvishenim i prisvietlim Gospodinom Knezom illiti Grofom Antunom Jankovichem (Beč 1787). Cjelokupan njegov rad izraz je prosvjetiteljskoga nastojanja i uvjerenja da se karijera gradi javnim djelovanjem. Arhivsko gradivo o njem čuva se u Gradskom muzeju u Požegi.

LIT.: F. W. von Taube: Historische und geographische Beschreibung des Königreiches Slavonien und des Herzogthumes Syrmien, 3. Leipzig 1777–1778, 37, 40, 41. — D. Teleki van Szék: Reisen durch Ungern und einige angränzende Länder. Pesth 1805, 185–186. — C. V. Kölesy i J. Melzer: Ungrischer Plutarch oder Biographien merkwürdiger Personen des Königreichs Ungarn, und der dazu gehörigen Provinzen, 2. Pesth 1816, 289–296. — J. Čaplovič: Slavonien und zum Theil Croatien. Ein Beitrag zur Völker- und Länderkunde, 1. Pesth 1819, 52. — I. Nagy: Magyarország családai czímerekkel, 5. Pest 1859, 300–301. — C. Wurzbach: Biographisches Lexikon des Kaiserthums Oesterreich, 10. Wien 1863. — E. Laszowski: Matica plemstva županije Požeške, Srijemske i Virovitičke 1745.–1902. Zagreb 1903, 32. — J. Kempf: Iz prošlosti Požege i Požeške županije. Požega 1925–26, 30, 175–176. — Isti: O grofovskoj porodici Jankovića-Daruvarskih. Vjesnik Kr. državnog arkiva u Zagrebu, 4(1929) str. 142–145. — Gj. Szabo: Iz prošlosti Daruvara i okolice. Narodna starina, 11(1932) 28, str. 90–92, 98. — J. Kempf: Dnevnik Ane Jelisave Janković posljednje iz grofovske porodice Jankovića Daruvarskih. Slavonska Požega 1933, 5, 53. — R. Horvat: Slavonija, 1. Zagreb 1936, 92–93. — B. A. Krčelić: Annuae ili historija 1748–1767. Zagreb 1952. — Zaključci Hrvatskog sabora, 7–8. Zagreb 1970–1971. — F. S. Engel: Opis kraljevine Slavonije i vojvodstva Srema. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik (Novi Sad), 19(1971) 2, str. 297. — I. Karaman: Privredni život Banske Hrvatske od 1700. do 1850. Zagreb 1989, 118. — Hrvatske kraljevinske konferencije, 4. Zagreb 1992. — S. Sršan: Osječki ljetopisi 1686.–1945. Osijek 1993. — I. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Zagreb 1995 (pretisak izd. iz 1899, 76). — J. Kempf: Požega. Požega—Jastrebarsko 1995 (pretisak izd. iz 1910, 223–224, 230, 237–239, 367). — M. Piller i L. Mitterpacher: Putovanje po Požeškoj županiji u Slavoniji 1782. godine. Osijek 1995. — M. Obad Šćitaroci i B. Bojanić-Obad Šćitaroci: Dvorci i perivoji u Slavoniji. Zagreb 1998.
 
Teodora Shek Brnardić (2005)