Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JAVOR, Stipe (Stjepan), političar (Brinje, 27. XI. 1877 — Srijemska Mitrovica, 27. III. 1936). Završio pučku školu te do 1913. radio na prugama u Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Rumunjskoj i Srbiji. Potom postao građevinskim poduzetnikom i stručnim voditeljem pri izgradnji tunela, a od 1920. trgovao vatrogasnom opremom. Pripadao Hrvatskoj stranci prava, bio predsjednik njezina Građanskoga kluba u Zagrebu i voditelj stranačke mladeži. U javnim istupima osuđivao jugoslavensku državnu zajednicu i hrvatske političare koji su tražili sporazumijevanje sa srpskima te sudjelovao u organizaciji prosvjeda protiv vlasti. Izabran 1927. za oblasnoga zastupnika u Zagrebu. Nakon atentata na hrvatske zastupnike u Skupštini i smrti S. Radića 1928, zagovarao i organizirao oružani otpor režimu u suradnji s ustaškom emigracijom radi privlačenja pozornosti domaće i svjetske javnosti na hrvatsku borbu za neovisnost. Prema M. Bziku, bio zamjenik A. Pavelića u Zagrebu 1928–29. U listopadu 1929. uhićen zbog ilegalnoga nošenja oružja. Nakon mučenja priznao zagrebačkoj policiji sastanke s Pavelićem i G. Perčecom u inozemstvu, prikupljanje oružja i pripremu oružanih akcija, zbog čega je 1931. na zagrebačkom Sudbenom stolu u procesu protiv Marka Hranilovića, Matije Soldina i dr. osuđen na 20 godina. Proturežimskim istupima na sudu stekao simpatije hrvatske javnosti, a beogradski ga je tisak proglašivao političkim zločincem. Kazna – koju je od 1931. služio u Lepoglavi i od 1933. u Srijemskoj Mitrovici – smanjena mu je 1936. na sedam godina. U zatvoru više puta štrajkao glađu, 1936. obolio od upale pluća i umro. U povodu njegova pogreba 31. III, u Zagrebu su izbile proturežimske demonstracije i neredi. — Političkim člancima surađivao je u listovima Hrvatsko pravo (1927) i Hrvat (1928), a njegovi kraći zatvorski zapisci objavljeni su 1941. u Hrvatskom listu. Za ustaški pokret i dio hrvatske javnosti postao je simbolom mučenika za hrvatsku slobodu i neovisnost.

LIT.: Glavna skupština gradjanskog kluba Hrvatske stranke prava u Zagrebu. Hrvatsko pravo, 18(1926) 5040, str. 1. — Hodočašće na grob hrvatskog velikana. Ibid., 5059, str. 1. — Tri smrtne osude. Hrvatski domobran, 2(1931) 3, str. 4. — M. Budak: Hrvatski narod u borbi za samostalnu i nezavisnu hrvatsku državu. (S. l.) 1934, 145–147. — (Nekrolozi): Evolucija, 4(1936) 6/8, str. 346–359; Grudobran, 1(1936) 1, str. 1; Hrvatski Zagorac, 3(1936) 81, str. 2. — Robija. Zapisci hrvatskih narodnih boraca. Zagreb 1936, 79–81. — I. Pernar: Posljednji oproštaj sa Stipom Javorom. Božićnica (kalendar). Zagreb 1937, 51–53. — S. Nuernberger: Stipe Javor među Osječanima. Hrvatski list, 22(1941) 345, str. 5–6. — J. Skračić: U noći 20 lipnja. Hrvatski radio list, 1(1941) 2, str. 4. — Isti: Vizija. Uspomene Stipe Javora. Hrvatski narod, 3(1941) 73, str. 8. — Uhićenje Stipe Javora i drugova. Ustaša, 11(1941) 17, str. 10–12. — R. Horvat: Hrvatska na mučilištu. Zagreb 1942 (pretisak 1992, 460–462, 486–491, 570). — J. Jareb: Stipe Javor – borac i mučenik. Ustaška mladež, 2(1942) 13, str. 1–2. — Z. Korenički: Ličnost i žrtva Stjepan Javor. Ustaški godišnjak, 1942, str. 71–76. — I. Mkć: Žrtva i djelo Stipe Javora. Nova Hrvatska, 2(1942) 74, str. 1–2. — S. Polonijo (S. P.): Ispovijed jednog mučenika. Ustaša, 12(1942) 13, str. 6–7. — T. Penavić: Ustaša – mučenik Stipe Javor. Hrvatski krugoval, 3(1943) 13, str. 17. — V. Peroš: Dvije smrtne osude vješanjem i 116 godina robije. Ustaša, 13(1943) 12, str. 4–6. — M. Bzik: Četrnaest godina ustaške borbe. U: Hrvatska na novom putu. Zagreb (1944), 105. — J. Jareb: Pola stoljeća hrvatske politike. Buenos Aires 1960 (pretisak Zagreb 1995). — B. Krizman: Ante Pavelić i ustaše. Zagreb 1978. — M. Kolar-Dimitrijević: Radićev sabor 1927–1928. Zapisnici Oblasne skupštine Zagrebačke oblasti. Zagreb 1993. — F. Tuđman: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.–1941., 2. Zagreb 1993. — S. Krpan: Brinjski kraj u prošlosti i sadašnjosti. Zagreb 1995. — A. Krmpotić: Stjepan (Stipe) Javor. Zagreb 1996. — T. Jonjić: Marija Hranilović: Moja su braća dala živote za Hrvatsku. Politički zatvorenik, 7(1997) 58, str. 12–13. — A. Pavelić: Doživljaji, 2. Zagreb 1998.
 
Stjepan Matković (2005)