JURKIĆ-GIRARDI, Vesna

JURKIĆ-GIRARDI, Vesna (Girardi-Jurkić), arheologinja, muzealka i političarka (Zagreb, 15. I. 1944). Gimnaziju završila 1962. u Puli, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1968. diplomirala arheologiju i engleski jezik te 2000. doktorirala tezom Kultovi u procesu romanizacije antičke Istre. Usavršivala se u Grčkoj 1971. i Italiji 1972–73. U Arheološkom je muzeju Istre u Puli od 1969. kustosica pedagoginja, od 1971. kustosica arheologinja, 1978–86. viša kustosica i od 1986. muzejska savjetnica. Ravnateljica je Muzeja i voditeljica Odjela za antičku arheologiju 1979–91. God. 1990. politički se angažirala u HDZ. U Ministarstvu prosvjete, kulture i športa RH 1991. postaje pomoćnicom ministra na području zaštite kulturne i spomeničke baštine i preuzima organizaciju zaštite spomenika u doba ratne opasnosti. Dužnost ministrice toga Ministarstva obnaša 1992–94, kada je imenovana prvom veleposlanicom RH pri UNESCO u Parizu. God. 2001. postaje voditeljicom Antičke zbirke Arheološkoga muzeja Istre u Puli, potom napušta muzejsku djelatnost i posvećuje se vođenju Međunarodnoga istraživačkoga centra za arheologiju Brijuni—Medulin Sveučilišta u Zagrebu, koji je osnovala 1995. u okviru Međunarodnoga središta hrvatskih sveučilišta u Istri. God. 2003. imenovana je naslovnom docenticom na Filozofskom fakultetu u Puli. Članica Demokratskoga centra 2001–03. — Bavi se antičkom arheologijom na području Istre: proučavanjem autohtonih i antičkih kultova i kultnih središta (Pula, Nezakcij, Poreč), rimske urbane (gradska inzula, prometnice i infrastruktura, bazilika, amfiteatar i malo rimsko kazalište u Puli; hramovi i forum u Nezakciju) i gospodarsko-ladanjske arhitekture (villae rusticae u Pomeru i Červar-Portu, rezidencijski kompleks na Vižuli kraj Medulina), sistematizacijom antičke nadgrobne, portretne i dekorativne plastike te iskopavanjem antičkih i kasnoantičkih nekropola (Pula, Burle kraj Medulina, Fontana i Pintorija kraj Buzeta). Objavila je opsežnu topografsko-povijesnu studiju o urbanizmu antičke Pule Istraživanje dijela rimske inzule na usponu Frana Glavinića 6 (Histria archeologica, 1973). Rezultate istraživanja i stručne radove izlagala je na znanstvenim skupovima i kongresima te ih objavljivala u publikacijama Histria archaeologica (1970, 1972–73, 1979, 1985), Istarski mozaik (1973), Jadranski zbornik (1973, 1975, 1978, 1983, 1985, 1991, 1995, 2002), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1973–74, 1981), Atti. Centro di ricerche storiche – Rovigno (1974, 1978–84, 1986), Glas Istre (1974–77, 1987), Istra (1974–75, 1980, 1983), Kulturni vjesnik (1974, 1977, 1982–87), La Voce del popolo (1974–75), Dometi (1975–76, 1981), Živa antika (Skoplje 1975, 1978), Arheološki pregled (Beograd 1976, 1980–85), Buzetski zbornik (1976, 1980), Materijali (Beograd 1976), Materijali Povijesnog društva Istre (1977, 1979, 1983, 1988, 1995–2002, 2004), Pazinski memorijal (1977–80), Izdanja Hrvatskog arheološkog društva (1978, 1987), Arheološki vestnik (Ljubljana 1979, 1985), Prilozi o zavičaju (1980, 1986), Histria historica (1981, 1986, 1991, 1993), Jurina i Franina (1981, 1984), Obavijesti Hrvatskoga arheološkog društva (1981, 1983, 2002), 3. Colloquio internazionale sul mosaico antico (Ravenna 1984), Archeo (Rim 1985), Actes du VIII^e Congrès international d’epigraphie grecque et latine (Atena 1987), Balcanica (Beograd 1988), Vjesnik HAZU (1994), Histria antiqua (1995–2003), Zbornik Diplomatske akademije (1997–98), Obrazovanje odraslih (1998), Obavijesti (2003) i Pula 3000 Pola (Pula 2004). U Arheološkom muzeju Istre sudjelovala je u postavljanju mnogih izložba i pripremi kataloga; izdvajaju se stalni postav Muzeja, antička zbirka u Buzetu i Pazinu, Zbirka sakralne umjetnosti Svetoga Blaža u Vodnjanu te tematske izložbe Archeologia e arte dell’Istria (Venecija, Verona, Milje 1985), Iz riznica umjetnosti Istre (New York, Pittsburgh 1988, Zagreb 1990), Čarobna Istra (Beč, Trst, Željezno, Lisabon, Berlin, Hannover, Pariz, Poreč 1999–2000), Voda kao izvor života u antičkoj Puli (Pula, Madrid, Barcelona 2001–2004), Sjaj antičkih nekropola Istre (Pula 2002, Zagreb 2003). Bavi se zaštitarskom i restauratorskom djelatnošću te utemeljenjem i prezentacijom zaštićenih arheoloških zona i parkova (na terasi ranokršćanskoga mozaika u Puli, 1979–80; u marini u Červar-Portu, 1980; Nezakcij, 1983; u marini u Pomeru, 1985; na rimskom forumu u Puli, 1988; na poluotoku Vižuli kraj Medulina, 1995). Za Domovinskoga rata organizirala je evakuaciju ugrožene kulturno-povijesne građe te skrbila o zaštiti spomenika kulture i o oštećenoj kulturno-prirodnoj baštini. Njezinim su zauzimanjem utemeljeni Povjerenstvo UNESCO-a za RH, Odbor za obnovu osječke Tvrđe i Povjerenstvo za obnovu Dubrovnika, a na listu svjetske baštine UNESCO-a uvršteni kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču, urbana cjelina Trogira i katedrala sv. Jakova sa šibenskom gradskom jezgrom. Autorica je knjižice Pula (Pula 1986), mapâ veduta i arheoloških spomenika Istre, a prilozima je surađivala u turističkim vodičima i monografijama Buja, Buzeta, Poreča, Rovinja, Pazina i Pule. Utemeljiteljica je i glavna urednica časopisa Histria historica (1981–93) i Histria antiqua (1995–2003), glavna urednica časopisa Histria archaelogica (1981–88) te edicije Arheološkoga muzeja Istre Monografije i katalozi (1985–91). Na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova RH u Zagrebu predavala 1996–2000. Dobitnica je više domaćih i inozemnih nagrada, odličja i priznanja.