Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BABIĆ, Anto, povjesničar (Grahovik kod Travnika, 3. I 1899 — Sarajevo, 12. I 1974). Sin trgovca Nike. Osnovnu školu pohađao je u Docu, gimnaziju u Travniku i Sarajevu, gdje je maturirao 1919. Diplomirao je povijest i zemljopis na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1923). God. 1924. bio je suplent u Sušaku, a 1925–1943. profesor gimnazije u Sarajevu. God. 1943. odlazi u NOB i djeluje kao prosvjetni radnik. Na I zasjedanju ZAVNOBiH-a izabran je za člana Predsjedništva te vodi Odjeljenje za prosvjetu na oslobođenom teritoriju BiH. Bio je Vijećnik na II zasjedanju AVNOJ-a. God. 1945/1946. bio je ministar za prosvjetu prve vlade NR BiH, 1946. potpredsjednik Prezidijuma Narodne skupštine NR BiH, narodni poslanik Vijeća naroda Privremene skupštine, zatim i Ustavotvorne skupštine DFJ. God. 1946–1948. profesor je Više pedagoške škole u Sarajevu, 1948–1950. predsjednik komiteta za visoke škole i znanstvene ustanove, 1950. izabran je za redovitog profesora i prvog dekana novoosnovanoga Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Osnivač je Katedre za povijest na kojoj do 1970. predaje povijest srednjeg vijeka. Bio je predsjednik Istoriskog društva BiH od njegova osnutka 1947. pa do 1954, redoviti član Naučnog društva BiH od 1952, a ANUBiH od 1966. Od 1965. dopisni je član SANU, a od 1972. dopisni član MANU. Bio je član redakcijskog vijeća Enciklopedije Jugoslavije i suradnik od 1–6. sveska. Za svoj rad dobio je mnogobrojna priznanja i nagrade: Orden rada sa zlatnim vijencem, 1959; Orden Republike sa zlatnim vijencem, 1970; Nagrada ZAVNOBiH-a, 1973. i dr. Pokrenuo je te uređivao (1949–1957) Godišnjak Istoriskog društva BiH. Bavio se proučavanjem srednjovjekovne povijesti Bosne i o tome pisao u publikacijama: kalendar Napredak (1933), Pregled (1953, 1954, 1961, 1962), Godišnjak Istoriskog društva BiH (1954; Godišnjak Društva istoričara BiH, 1964), Radovi Naučnog društva BiH (1955, 1960), Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1964). Objavljivao je i priloge iz arhivistike (Glasnik Arhiva BiH, 1961), historiografije (Godišnjak Društva istoričara BiH, 1961), kulture i novije povijesti (Oslobođenje, 1944, 1946, 1954; Pregled, 1948, 1972; Spomenica 75. godišnjice Prve gimnazije u Sarajevu, 1955; Prilozi Instituta za istoriju radničkog pokreta, Sarajevo 1968; Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, 1971; Zbornik radova posvećen uspomeni Salka Nazečića, Sarajevo 1972; Narodi Bosne i Hercegovine prema KPJ i Revoluciji, Sarajevo 1972). Sudjelovao je na znanstvenim skupovima u zemlji (Beograd 1954, Trogir 1966, Sarajevo 1968, 1969, 1970) i inozemstvu (Graz 1953, Rim 1955, Stockholm 1960, Braunschweig 1964).

DJELA: Istorija naroda Jugoslavije. Dio I. Sarajevo 1946 (do 1948. 4 izd.). — Bosanski heretici. Sarajevo 1963. — Iz istorije srednjevjekovne Bosne. Sarajevo 1972.
 
LIT.: Marko Šunjić: Anto Babić. Godišnjak Istoriskog društva BiH, 20(1972–73) str. 11–15. — Desanka Kovačević-Kojić: Anto Babić – In memoriam. Istorijski glasnik Društva istoričara Srbije, 1974, 1/2, str. 179–180. — Hamdija Ćemerlić: Anto Babić. Ljetopis Akademije nauka i umjetnosti BiH, 1975, 7, str. 97–99. — Anto Babić. Spomenica Naučnog društva i Akademije nauka i umjetnosti BiH. Sarajevo 1976, 53–54.
 
Anđelka Stipčević-Despotović (1983)